SSSH se ne slaže s povećanjem dobi za umirovljenje na 67 godina, budući da se u Hrvatskoj zanemaruje preporuka same Europske komisije da je pri produženju radnog vijeka nužno voditi računa o prethodnom stvaranju mogućnosti za starije radnike da zaista i ostanu na tržištu rada, jer će u suprotnome očekivani učinci na mirovinski sustav i javne financije izostati.
SSSH navodi kako se buduće promjene radnog zakonodavstva moraju donositi isključivo u suglasnosti sa socijalnim partnerima, a imajući u vidu činjenicu da je hrvatsko tržište rada u ovom trenutku već jednako fleksibilno. Svaka daljnja reforma tržišta rada ne može biti vođena samo ideološkom tvrdnjom o potrebi daljnje fleksibilizacije, već mora biti temeljena na konkretnim podacima i analizama o tome koji instituti, i iz kojih razloga, predstavljaju objektivni problem za gospodarstvo.
S obzirom na preporuku EK o potrebi 'preispitivanja sustava određivanja plaća, SSSH ističe da se neto plaće u RH u posljednjih pet kriznih godina nisu realno povećavale, te da su time radnici podnijeli najveći teret krize. Stoga bi svako daljnje smanjivanje neto plaća bilo ekonomski neopravdano i kontraproduktivno.
''Vlada se treba ponajprije posvetiti ukidanju svih administrativnih prepreka koje koče poboljšanje investicijske klime, kao i poboljšanju kvalitete i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, uključujući očuvanje neovisnosti sudstva od politike, budući da se radi o reformama koje će imati daleko veći i izravniji učinak na pokretanje ekonomije i fiskalnu konsolidaciju od reforme tržišta rada'', stoji u priopćenju Mladena Novosela, predsjednika SSSH-a.
