To je dvostruko više od trenutačnih kamata (3,85%) na dugoročnu štednju u Hrvatskoj.
Pojačana marketinška kampanja nekih banaka i u BiH, kojom se u prvi plan stavljaju veće kamate, također se dovodi u vezu s predstojećom liberalizacijom tržišta deviznog poslovanja, koja na snagu stupa od 1. siječnja 2011.
Naši bankari poručuju da se ne boje!
"Ne očekujemo pad depozita iz nekoliko razloga: u Hrvatskoj su kamatne stope na štednju atraktivnije nego u EU, Hrvatska ima siguran sustav osiguranja depozita te efikasan bankarski sustav", izjavio je za Večernji list Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.
Nezavisni analitičar Velimir Šonje kaže da se ne treba bojati zemalja s višim kamatama, poput Srbije, jer te kamate sadrže cijenu nestabilnog tečaja i rizika zemlje. Bez obzira na visoke kamate, Šonje ne vjeruje da će biti mnogo onih koji će se upuštati u rizik ulaganja u valutu države koja nema stabilan tečaj.
Ne računajući depozite banaka majki u Hrvatskoj, koji su sada oko 32 mlrd. kuna, strani građani i tvrtke drže oko 9 mlrd. kuna štednje u hrvatskim bankama. Od 2007. ta se štednja čak i povećavala, a kod nas uglavnom štede ljudi iz BiH, Austrije i Italije.
Bankari ne očekuju da će strani komitenti reagirati na promjenu zakona, jer su i dosad mogli svoju štednju deponirati bilo gdje, piše Večernji list.
Vezani članci:
arti-201012060262006 arti-201011290127006 arti-201010040638006 arti-201007290145006
