Ako Europska unija i Sjedinjene Američke Države sklope sporazum o slobodnoj trgovini, Hrvatska bi na američko tržište mogla izvoziti više proizvoda poput lijekova, građevinskog materijala, strojeva, čamaca, oružja, dok bi se istodobno povećao uvoz voća i orašastih plodova, ugljena, telekomunikacijske opreme, medicinskih instrumenata...
To su prognoze iz Studije o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, koju su za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izradili konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers i Centar za međunarodni razvoj. Studija je uzela u obzir rezultate pregovora postignute do kraja prošle godine.
U kojim industrijama Hrvatska može profitirati?
U poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, procjenjuju autori, Hrvatska bi trebala imati prednost u proizvodnji proizvoda "s vrlo visokom dodanom vrijednošću za pojedine skupine potrošača koji traže proizvode koji nisu GMO, koji imaju posebnu kvalitetu i zemljopisno podrijetlo uz zaštitu oznaka".
Hrvatska u SAD-u teško može konkurirati sa žitaricama iz konvencionalnog uzgoja, ali bi mogla sa sojom koja nije GMO i kukuruzom koji se koristi u proizvodnji ekološkog mesa. Mliječna industrija može profitirati na svojim prerađevinama, poput vrhunskih sireva. "Kontinuirano raste izvoz vina na tržište SAD-a gdje se već godinama ulažu znatna sredstva u promidžbu pa bi te napore trebalo još pojačati. Ribe i riblje prerađevine, naročito proizvodi akvakulture, te proizvodi prehrambene industrije koji su godinama prisutni na tržištu SAD-a imat će bitno povoljnije uvjete pristupa na tržište SAD-a te time i šanse rasta veće od prosječnih", navodi se u studiji.
Liberalizacija tržišta javne nabave
U području energetike, sporazum EU-a i SAD-a mogao bi donijeti veću sigurnost opskrbe za Europsku uniju i Hrvatsku, ali pod uvjetom da se njime izbjegne američki zakon o zabrani izvoza nafte. "Mogućnost suradnje na području energije je na području LNG-a preko terminala na Krku. Uspije li se otkloniti problem na strani SAD-a o izvozu nafte, to također može pospješiti suradnju SAD-a i EU-a preko Hrvatske", smatraju autori.
Jedno od ključnih pitanja u pregovorima između EU-a i SAD-a je liberalizacija tržišta javne nabave. TTIP bi mogao omogućiti tvrtkama iz EU-a, pa tako i iz Hrvatske, osobito malim i srednjim, da izravno sudjeluju na natječajima za javne ugovore u SAD-u, ravnopravno s američkim tvrtkama. Pritom se misli na proizvode i usluge koje kupuju američke vlasti na nacionalnoj, državnoj i lokalnoj razini.
Utjecaj na turizam
Sporazum bi imao i neizravne posljedice na hrvatsko gospodarstvo. Ako bi, primjerice, europski proizvođači automobila više izvozili u SAD, više posla imale bi i hrvatske tvrtke koje za europske tvornice proizvode razne komponente i opremu.
Isto se odnosi i na putovanja i turizam: kao primjer autori navode turistički aranžman koji bi, osim Venecije i Rima, istim turistima ponudio i Plitvice i Dubrovnik. Vrijedi, međutim, i obrnuto – u područjima gdje će se američki izvoz u Uniji povećavati, konkurencija će biti veća i za hrvatske proizvode, primjerice, kad je u pitanju telekomunikacijska oprema ili medicinski instrumenti.
Što se tiče radničkih prava, sporazum neće utjecati na zakone iz tog područja, tvrdi se u studiji. No, ako TTIP bude sklopljen, treba očekivati veću mobilnost radnika i poduzetnika koji bi, navodi se, svi ostvarili pravo na poslovnu vizu za SAD.
