Premijerka Kosor očito je pred dvojbom između kozmetičkog, trulog rebalansa i zamjeranja bankarima, a u kojem će smjeru pokazat će se već za dan-dva.

arti-201008180608006Koalicijski partneri SDSS-ovac Milorad Pupovac i HSS-ovac Josip Friščić poručili su da najprije treba uzeti financijskom sektoru koji je i u krizi dobro zarađivao, a onda smanjivati plaće.

Porez na banke "posvađao" je Željka Lovrinčevića i Borislava Škegru . Lovrinčević je sklon uvođenju poreza za banke, unatoč "svim dobrim i lošim posljedicama koje takav porez nosi".

Alternativa koje se pribojava, kako je izjavio za Poslovni dnevnik, je da Vlada popusti pritisku bankarskog sektora zbog potreba kratkoročnog financiranja, a kao rezultat da izostanu rezovi na rashodnoj strani.

arti-201008180113006"Buduća Vlada u iduće tri godine ne bi mogla svesti deficit ispod 5 posto. Jer, imat će u startu rast rashoda za oko 1 posto BDP-a slijedom očekivanih umirovljeničkih zahtjeva za kompenziranjem odgode indeksiranja mirovina, a sličan trošak impliciraju i izgledni zahtjevi javnog sektora zbog odgode usklađivanja i smanjenja osnovice plaća", podsjeća Lovrinčević.

Naglašava kako to javne financije vodi prema neodrživoj poziciji i stoga je ovaj rebalans ključan - ili radikalno i cjelovito zahvaćanje u rashode ili fiskalnu konsolidaciju nema šanse napraviti u iduće dvije-tri godine. Preduvjet za to, smatra, je i participiranje financijskog sektora.

Drugi premijerkin savjetnik Borislav Škegro smatra da bi uvođenje poreza na banke bilo kontraproduktivno i suprotno duhu gospodarskog razvitka. Također, mišljenja je da se tim potezom Vlada opet ne bi fokusirala na rashode, već bi on značio prelijevanje mjera na štediše, ali i ulagače.

arti-201008180608006 arti-201008180113006 arti-201008180476006