Neslužbene informacije govore da je riječ o plaći bivšeg predsjednika Uprave Dragana Marčinka, koji je dao ostavku potkraj prošle godine, kada se ispostavilo da će Petrokemija zabilježiti gubitak od čak 286 milijuna kuna.
Uprava Petrokemije tumačila je da je takav gubitak posljedica pada cijene umjetnoga gnojiva na svjetskom tržištu i nekonkurentnih cijena plina koji Petrokemija plaća domaćim dobavljačima, Ini i Prvom plinarskom društvu.
Osim toga, prema službenom izvještajuu tvrtke, lani je značajno smanjivan broj zaposlenih te je 100 milijuna kuna utrošeno na otpremnine radnicima.
Od sredine 2013. do kraja 2014. iz Petrokemije je otišlo 665 radnika. No, čini se da su troškovi za zaposlene u kutinskoj kompaniji i dalje jedan od izvora gubitaka, jer je broj zaposlenih (lani je iznosio 2123) za 35 posto veći od planiranog. Ipak, Petrokemija je lani za pet posto smanjila izdvajanja za zaposlene.
Zanimljivo je da Uprava Petrokemije nije skrivala da tijekom 2014. namjerava povećati najvišu plaću u tvrtki. Povećanje je najavljeno u poslovnom planu za 2014. koji je odobren na sjednici Nadzornog odbora Petrokemije u travnju iste godine.
Dio gubitka Petrokemije odnosi se na nenaplaćeno potraživanje prema zagorskom tajkunu Božidaru Gorupu kojem se početkom veljače ove godine izgubio svaki trag. Gorup je dužan Petrokemiji oko 100 milijuna kuna.
Među 54 državna poduzeća kojima se bavi izvještaj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) o poslovanju javnog sektora, samo Ina ima veći gubitak od Petrokemije. U Ini je riječ o Ine od 433 milijuna kuna.
Vlada je plaće menadžera javnih poduzeća još 2009. ograničila tako da one ne mogu biti veće od umnoška prosječne mjesečne plaće isplaćene u zemlji i koeficijenta 3,2.
Iz spomenutog izvještaja DUUDI-ja vidljivo je da se najveći dio tvrtki toga pridržava, te se najveće plaće kreću između 19 i 21 tisuće kuna. No, postoje i izuzeci poput Petrokemije, Croatia Airlinesa i Podravke.
Uz to, Milanovićeva Vlada je u proljeće 2012. donijela uredbu koja nadzornim odborima javnih poduzeća omogućava da uspješne menadžere, pod strogo propisanim uvjetima, nagradi bonusima.
No, Vlada je isto tako zadržala pravo da zabrani isplatu bonusa, što je lani i učinila, obrazloživši to potrebom da i menadžeri podnesu teret krize, podsjeća Slobodna Dalmacija. Ina Lani je najveća isplaćena plaća iznosila 16.963 kune i smanjena je za devet posto u odnosu na 2013. HŽ Infrastruktura Lani je poslovala s 42 milijuna kuna gubitka, najveća ‘bušta’ je dosegnula 20.184 kune Croatia Airlines Tu je zabilježena najveća plaća od 46.556 kuna, što je povećanje od dva posto u odnosu na 2013.
