Više milijardi kuna uložit će se ove godine u razvoj hrvatske energetike, kako je najavio potpredsjednik vlade Radimir Čačić, no još nije posve jasno o kojim je strateškim projektima konkretno riječ.
Spomenute su pritom nove hidroelektrane i termoelektrane, kao i gradnja pogona za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ekološki prihvatljivijih, te ulaganja u infrastrukturu, uz koncesije na postojeće objekte i privatizaciju dijela Hrvatske elektroprivrede.
Međutim, nedorečenost oko budućeg energetskog razvoja izaziva u određenim zainteresiranim krugovima vidnu nervozu.
Strah od prevelikog zaduženja
Prije svega se to odnosi na predstavnike radnika Hrvatske elektroprivrede, koja se nalazi u središtu razvojnih projekcija vlade.
"Bojimo se da bi moglo doći do ogromnog zaduženja HEP-a", rekao je za Deutsche Welle Denis Geto, predsjednik strukovnog sindikata Tehnos, jednog od tri u tom javnom poduzeću, "slično kako su Hrvatske autoceste završile u velikim dugovima, dok je puno drugih poduzeća, odreda privatnih, izuzetno profitiralo, a pritom nerijetko u kriminalnim okolnostima".
Geto ističe da nije kazano otkud bi se namaknuo novac za dodatne investicije u ovoj godini, koje su najavljene "na prepad".
"Ne želimo da se privreda revitalizira žrtvovanjem HEP-a. Uzmite primjer koncesija na određene sadašnje elektrane: bolje bi bilo da sami izvučemo zaradu iz njih, nego da to netko radi za privatni račun. Ali, vlada želi pomoću najma jednokratno krpati budžet, i sad se mi zbog toga moramo odreći imovine koju smo mukotrpno stjecali desetljećima. Ne pristajemo na takve odluke", kaže Geto.
Tehnološka zastarjelost Hrvatske
Kad su posrijedi vjetroelektrane i proizvodnja iz drugih obnovljivih izvora energije, poput npr. solarne, o tome svoje imaju za reći ekološki aktivisti.
Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije, podsjetio je da je baš na području energetike u svijetu u novije doba došlo do tehnološkog obrata i pomirbe između ekologije i ekonomije.
Postalo je isplativije ulagati u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, a potaknuto rastom cijena fosilnih goriva i sve naprednijom i jeftinijom tehnologijom. U Hrvatskoj, međutim, još nije tako.
"Mi kao država nemamo kapital za velike investicije, ali zaboravlja se da postoji energetska zajednica u Beču, kao oblik suradnje u tom području, između EU-a i zemalja iz naše regije. Tamo je rezervirano preko milijardu eura za više od 30 mogućih programa vezanih uz štednju energije, a koju Hrvatska, po stručnim procjenama, preko četvrtinu rasipa. No, zemlje regije ta sredstva ne vuku, nažalost. Premda kapital očito nije tolika prepreka kao što se tvrdi, dakle, više se drži do interesa koji nisu javni, koji preferiraju velike, centralizirane projekte, naspram lokalnih, ekoloških, socijalnih", rekao je Vidan za DW.
