Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH svojim zahtjevom da se pregovori o smanjenju rashodovne strane državnog proračuna prošire na sve kojima je država poslodavac ili pretežiti vlasnik, ali i na Vladu kao poslodavca, ne traži, kako navode, da susjedu "krepa" krava.
Upravo suprotno, cilj zahtjeva je preuzimanje odgovornosti u vrijeme krize i preraspodjela raspoloživih materijalnih resursa po načelu solidarnosti i uzajamnosti.
SDLSN-a ne pristaje na poziv koji je Vlada uputila sindikatima kako bi započeli pregovore s predstavnicima javnih poduzeća u nastojanju da se ukinu božićnica, regres i darovi za djecu. Oni, pak, uzvraćaju drugim pozivom Vladi, upravi državnih tvrtki i njihovim sindikatima na dogovor o rješenjima koja će za cilj imati uštede u poslovanju i oslobađanje dijela sredstava predviđenih za materijalna prava u svrhu izlaska iz krize.
"Činjenica da radnik u HEP-u, Hrvatskoj pošti, INI-i, Hrvatskim šumama, HAC-u, HŽ-u ili drugoj državnoj tvrtci neće dobiti regres, dar za djecu ili božićnicu sama po sebi ne znači ništa ako se tako ušteđeni novac slije u džepove korumpiranih menadžerskih struktura ili postane pokriće za daljnje neracionalno poslovanje, kao što ni gubitak istih prava državnih i javnih službenika malo znači ako ministarstva i ove godine zaključe 16.000 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga pored navodno prekobrojnih državnih službenika ili se nastavi s praksom davanja druge i treće šanse nikad dokazanim državnim dužnosnicima", kažu u SDLSN-u.
Stoga traže da rukovodeće poslovodne strukture u Vladi i javnim poduzećima "na stol" stave najmanje jednaku protuvrijednost ušteda u cijeni poslovanja onoj koja se traži od zaposlenika te da se eventualni iznos materijalnih prava zaposlenika javnih poduzeća, ako oni i njihovi sindikati na to pristanu, uplati u državni proračun i iskoristi kao poticaj za novo zapošljavanje. Uz to bi sredstva oslobođena uskratom materijalnih prava dugoročno trebala biti povratna.
Prethodni članak:
arti-201004120695006
