Zagrebačka tvrtka Serengeti početkom godine imala je 60 zaposlenih, a kraj godine planira dočekati s njih 120. Bave se razvojem kompleksnih poduzetničkih poslovnih aplikacija, uglavnom za vodeće proizvodne kompanije u svijetu poput ponajvećeg proizvođača opreme za zavarivanje za kojeg programiraju robotsku ruku, do lidera u solarnoj industriji baterijama te glavnih aktera u sektoru logistike.
Ukratko, riječ je o uspješnoj domaćoj tvrtki koja posluje s poznatim stranim kompanijama, a svoj uspjeh ponajviše gradi na onome što je u hrvatskim poslovnim koordinatama prilično bolna točka - odnosu prema zaposlenicima.
"Ping-pong, voće, sokovi... prolazni su wow efekt"
Direktor Serengetija Goran Kalanj (na slici lijevo) za Poslovni dnevnik kaže da im cilj nije držati zaposlenike u uredu po noći, na raznim hackatonima kao što to rade startupi. Svoga idealnog zaposlenika u Serengetiju vide kao "situiranog odraslog zrelog developera/icu sa značajnim iskustvom koje može upotrijebiti u složenim projektima za klijenta".
"I mi imamo (poput Googlea i sličnih, op.a.) stol za ping-pong, pikado, sve moguće kave, sokove, voće, subvencionirane sportske aktivnosti…, ali sve navedeno su benefiti s prolaznim 'wow' efektom koji na kraju dana ne sudjeluju u odluci o ostanku ili odlasku iz kompanije", kaže Kalanj ističući kako najvećom prednošću svoje tvrtke smatra "istinsko poštovanje work/life balansa i razumijevanje za sve moguće životne i obiteljske situacije koje mogu nastati".
Osim u Zagrebu, Serengeti ima urede u Beču i Amsterdamu, a od ove godine i u Bjelovaru, s 13 zaposlenika, te u Varaždinu s petero zaposlenih.
"Svi se zaposlenici imaju priliku usavršavati na plaćenim edukacijama na tehnološkom, poslovnom i osobnom polju. Omogućavamo redovite zajedničke sportske i rekreativne aktivnosti te održavamo mjesečna opuštena druženja sa zanimljivim predavanjima", kazao je Kalanj za Poslovni dnevnik.
"Formalno znanje nije nam najvažnije"
U Serengetiju uglavnom rade developeri s diplomama tehničkih fakulteta ili veleučilišta, ali zapošljavaju i druge profile s dovoljno relevantnog i dokazivog programerskog iskustva. Jedinstveni su, kažu, i po tome što osim klasičnog vertikalnog napredovanja potiču i potpune promjene karijera svojih zaposlenika uz sav pripadajući support i coaching.
"Imamo već nekoliko primjera zaokreta od 180 stupnjeva i uspješnog prelaska programera u prodaju, programera u ljudske resurse, a najnoviji primjer je direktorica operativnog poslovanja koja je u poslovanje cijele kompanije došla iz pravne službe preskočivši nekoliko stepenica. Bitno je naglasiti da nama formalno obrazovanje nije najvažnije. Uz relevantno programersko iskustvo bitno je da zaposlenik posjeduje integritet i da je top performer", ističe Kalanj.
Usto pojašnjava što u Serengetiju podrazumijevaju pod "top performerom".
"To ne mora nužno biti zaposlenik s najvećim tehničkim znanjem već osoba koja posjeduje i znanja poslovanja, otvorena je, sklona propitivanju, mjerenju, testiranju, poboljšanjima svega oko sebe", pojasnio je.
Jeftinijom kampanjom do kvalitetnijih programera
Serengeti je, piše Poslovni dnevnik, čak i za europske pojmove "neobičan" kada je riječ o odnosu prema ljudskom resursu. Ove su godine pokrenuli interni natječaj, među zaposlenicima, kako bi ih potakli da dovedu nove provjerene kadrove i nagradili ih za trud, istaknuvši kako će onaj tko preporuči dobrog i vrijednog developera dobiti do 10.000 kuna u gotovini.
"Ohrabreni pozitivnim prijemom kod zaposlenika odlučili smo s takvim konceptom izaći u javnost te ponuditi ovakav poticaj širem krugu ljudi, zapravo svima u Hrvatskoj koji poznaju kvalitetne programere. Ovom kampanjom smo proširili naš doseg te dopiremo tamo gdje uobičajenim kanalima oglašavanja poslova ne bismo mogli. Imali smo dosta prijava i iskristaliziralo se nekoliko pojedinaca koji su na taj način zaposleni", kaže Kalanj napominjući kako je to bio klasičan slučaj uspješnog performance marketinga jer su ukupni troškovi time višestruko manji nego akvizicije top zaposlenika drugim kanalima.
"Ovu kampanju planiramo povremeno ponavljati. Činjenica je da IT stručnjaci gotovo dnevno dobivaju poslovne ponude među kojima su i one u inozemstvu", dodaje te na koncu iznosi zanimljiv podatak i zaključak: IT stručnjaci najmanje odlaze u inozemstvo jer je i u Hrvatskoj potražnja za njima tolika da na tržištu postižu izuzetno dobre uvjete.
