Prema zadnjim podacima HUB-a, zahtjev za moratorijem je predalo 45.431 građana i 7.934 poduzetnika, a odobreno je više od 23.000. Većina zahtjeva građana odnosi se na nenamjenske kredite, a manji dio zahtjeva su stambeni krediti. Banke odobravaju moratorije brzo i efikasno te će i svi budući zahtjevi biti obrađeni u najkraćem mogućem roku, ustvrdio je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović.
U intervjuu za Poslovni dnevnik, odgovorio je i na kritike kako se bakne nisu odrekle kamata, kako građane očekuje i niz dodatnih troškova poput solemnizacije te kako banke nisu uspjele zaštiti one najugroženije.
'Banke u cijeloj EU očekuju velike gubitke'
„Banke u cijeloj EU, pa i u Hrvatskoj, očekuju velike gubitke uz povećane rezervacije zbog posljedica epidemije koronavirusa. Stoga smatram da je nužno ekonomskoj sferi i prema bankama pristupati oprezno vodeći računa o očuvanju stabilnosti financijskog sustava. Moramo razmišljati o osiguravanju kvalitetnih temelja jednom kada ova situacija završi jer tada će banke imati ključnu ulogu u oporavku'', rekao je i nastavio:
'Od banaka se očekuje redovno poslovanje i financiranje države, poduzeća i građana te ne bi bilo racionalno zahtijevati provedbu modela moratorija koji se ne provodi u ni u jednoj drugoj državi. Već danas možemo primijetiti povećanu potrebu za financiranje svih sektora, svjesni smo da je to samo početak te da će banke biti stup i oslonac kreiranja ponovnog rasta i osiguravanja prosperiteta. Istaknuo bih da banke u gotovo svim razvijenim državama poput Austrije, Njemačke i Češke provode slične modele moratorija, dok u nekim elementima hrvatski model čak i prednjači.
'Sva rješenja podrazumijevaju kamate'
Pojedine države poput Slovenije i Mađarske odlučile su pitanje moratorija riješiti zakonski, ali i ta rješenja podrazumijevaju obračun redovnih kamata tijekom moratorija i ne razlikuju se od hrvatskog modela. Drugačijim modelima, koji nisu u skladu sa smjernicama Europske agencije za nadzor banaka, zasigurno bi se ugrozio financijski sustav'', ističe je Adrović, ističući i kako su javni bilježnici pristali smanjiti svoje naknade za solemnizaciju kako bi pomogli građanima.
Osvrnuo se i na SDP-ov prijedlog, prema kojem bi moratorij trajao godinu dana i bio zakonski propisan, po uzoru na Sloveniju.
"Zakonsko rješenje koje bi propisalo jednogodišnji moratorij bez obračuna redovnih kamata destabiliziralo bi financijski sustav i onemogućilo redovno poslovanje banaka. Naglašavam da je Sloveniji uvedeno zakonsko rješenje na moratorij, ali banke obračunavaju redovne kamate u skladu sa smjernicama EBA-e.“, ističe te dodaje kako oporbenom prijedlogu nedostaju potrebne stručne analize.
Hrvatski model daje pristup koji klijentu odgovara
''Smatramo da je model u Hrvatskoj puno fleksibilniji i daje mogućnost bankama za pojedinačni pristup svakom klijentu. Rok od šest mjeseci za većinu je optimalan u ovom trenutku, dok za građane i poduzetnike koji su najviše pogođeni ovom krizom banke već sada imaju dodatna rješenja i mogućnosti. Nudi se i kraći rok moratorija jer klijenti imaju različite potrebe. Tijekom moratorija građanima se ne naplaćuje anuitet kredita i ostali troškovi, a redovna kamata se obračunava i naplaćuje u razdoblju nakon moratorija. Banke su i po tom pitanju maksimalno susretljive i prilagođavaju nastavak otplatnog plana mogućnostima i zahtjevima klijenata.
Prema tome, klijenti imaju mogućnost produljiti otplatu kredita za 12 mjeseci i plaćati manje iznose rata kredita nakon što se krizna situacija smiri, kako bi se očuvalo financijsko zdravlje svih koji su pogođeni epidemijom. Klijentima, čije je ostvarenje dohotka (in)direktno vezano uz turistički sektor, banke mogu odobriti moratorij od 12 mjeseci te produljenje roka otplate kredita za 18 mjeseci, kako bi rate kredita u nastavku otplate bile manje nego prije samog moratorija'', objasnio je Adrović.
Ponovni rast cijena kunskih kredita
S obzirom na rast devizne štednje od početka koronakrize koji je stvorio deprecijacijske pritiske na kunu, mnogi se pitaju je li to kraj kunskih kredita, a Adrović kaže da je zasad preuranjeno govoriti o tome: ''No smanjena sklonost za štednju u kunama negativno će utjecati na ponudu kredita u kunama. Budući da se istosmjerni proces ne odvija i na strani potražnje, izgledno je da će kunski krediti biti skuplji u odnosu na eurske''.
