Koji su mogući scenariji raspleta krize u Grčkoj? Koje opcije su na stolu? Na ova pitanja odgovor za Deutsche Welle daje pravni ekspert njemačke javne radiotelevizije ARD, Frank Bräutigam.
Vodi li bankrot Grčke automatski "Grexitu" (izlasku Grčke iz eurozone)? Ne, te dvije stvari treba promatrati odvojeno. Ako Grčka bankrotira, to ne znači automatski da je napustila eurozonu.
Postoje li posebna pravila kako se odvija postupak državnog bankrota? Ne. Kada bankrotira neka tvrtka, onda postoje jasne zakonske odredbe. Kreditori na osnovu posebnih pravila imaju šansu dobiti natrag dio onoga što im pripada. Takve pravne odredbe ne postoje za države. Stoga je vjerojatnije da Grčkoj i njezinim vjerovnicima, u slučaju bankrota, predstoje dugogodišnji sudski procesi.
Postoje li iskustva s državnim bankrotima? Da. Posebno je u sjećanju bankrot Argentine, na Božić 2001. godine. Bankrot i otpis dugova u 2005. i 2010. godini doveo je do toga da su kreditori te države izgubili 70 posto svojih potraživanja od Argentine. I do danas su zbog toga u tijeku komplicirani sudski procesi. Više hedge-fondova koji su nakon bankrota kupili državne obveznice Argentine za djelić njihovih nominalnih iznosa nisu htjeli sudjelovati u procesu otpisa dugova. Čak je i Njemački savezni sud (BGH) u veljači 2015. dvojici privatnih investitora odobrio podizanje tužbe protiv Argentine.
Je li izlazak iz eurozone pravno reguliran? Ne. Ta mogućnost nigdje nije predviđena. Možda će "domišljati pravnici" pronaći neku opciju za tako nešto, ali je to u svakom slučaju ekstremno teško. Čak i ako Grčka postane insolventna, euro ostaje zakonsko sredstvo plaćanja. Profesor europskog prava Christoph Hermann je već rekao: "Grčka može otići u bankrot. Međutim, euro se zasniva na zakonskoj regulativi, a ona se na taj način neće promijeniti."
U tom europskom zakonu iz 1998. piše: "Euro na dan prelaska na novu valutu zamjenjuje važeće valute po ranije utvrđenom kursu u svim državama koje ga uvode." Taj zakon je i dalje na snazi. Bez njegove promjene nema ni izlaska Grčke iz eurozone."
Može li Grčka jednostrano izaći iz eurozone? Jedan od spominjanih načina za to je članak 50 Europskih ugovora u kojem piše da "svaka država članica može odlučiti napustiti EU". Pravno reguliran je, međutim, samo izlazak iz EU-a, ne i iz eurozone. Izlazak iz eurozone bi nastupio automatski ako bi Grčka napustila EU. Ipak, jednostrani izlazak iz Unije stupa na snagu tek dvije godine nakon donošenja te odluke. Teoretski bi se vlada u Ateni mogla pozvati i na "općte odredbe međunarodnog prava" i pozvati se na "izvanredno stanje i situaciju u kojoj se našla država". Upitno je može li međunarodno pravo oduzeti primat europskim ugovorima.
Mogu li druge države jednostavno izbaciti Grčku iz eurozone? To je, pravno gledano, još teže nego jednostrano napuštanje eurozone. Grčka, doduše, već godinama krši odredbe Europskog pakta o stabilnosti i privrednom rastu. Na primjer, kada je riječ o deficitu u državnom budžetu. Međutim, sankcije za takve slučajeve su jasno definirane. "Izbacivanje" iz eurozone se nigdje ne spominje. Kod kršenja temeljnih vrijednosti EU-a, kao što su demokracija, jednakost pred zakonom, pravna država i ljudska prava, pojedinim državama se mogu oduzeti određena prava. Ali čak i kod tako teških kršenja europskih načela nigdje se ne spominje "izbacivanje" iz EU-a. Brojni stručnjaci smatraju da se kod tako jasnih propisa paralelno ne može posegnuti ni za onim što se naziva međunarodno pravo.
Deutsche Welle/Danas.hr
