"Unatoč svemu, uredno otplaćujem kredit u 'švicarcima', ali sve manje i manje jedem, a živim u najskupljem gradu, u Puli", kazao je na suđenju svjedok Davor Baljak, inženjer pomorskog prometa, u parnici udruge Potrošač protiv osam velikih banaka u zagrebačkom Trgovačkom sudu.
Radi se o ocu dvoje male djece koji je sa suprugom digao kredit u Volks banci, danas Sberbanci, prenosi Večernji list. Prva rata mu je bila oko 2800 kuna, a sada plaća oko 4.600 kuna ratu kredita.
Slavko Antunović, novinar i prevoditelj, 2006. podigao je kredit u francima u protuvrijednosti od 975.684 kuna, no rata mu je s početne 4700 kuna skočila na 7300 kuna, koliko sad plaća.
Obitelj mu je egzistencijalno ugrožena jer mu rata kredita premašuje plaću za oko 300 kuna, a bankarica ga je, tvrdi, uvjeravala u vrijeme dizanja kredita da će mu se rata povećati za najviše 100, 200 kuna. Prema njegovom mišljenju, ranjive skupine kao što su mlade obitelji poticalo se na uzimanje kredita u "švicarcima", a onda su prepušteni na milost i nemilost bankara.
'Ovo je kriza sustava zaduživanja u Hrvatskoj'
Danas je inače završeno posljednje u nizu saslušanja svjedoka Udruge Franak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u sporu protiv banaka. Priopćenjem za medije tom prilikom oglasila se i udruga Franak ističući kako "činjenica da je upravo u tijeku sudski spor protiv osam najvećih poslovnih banaka potvrđuje da itekako imamo dužničku krizu, te da to nije samo kriza dužnika, već i kriza sustava zaduživanja u Hrvatskoj".
"Na održanim ročištima pokazalo se da su mnogi svjedoci zapali u krizu upravo radi netransparentnog i neutemeljenog mijenjanja kamatne stope. Banke su nerijetko svojim klijentima slale obavijesti o promjeni kamatne stope bez ikakvog komentara i objašnjenja izuzev konstatacije da je kamatna stopa promijenjena jer je ugovorom definirana 'promjenjiva kamatna stopa'. Ovo je pokazatelj da je itekako bitno po kojim pravilima se sklapaju i realiziraju ugovori banaka i klijenata, a posebno oni dugoročni", smatraju u Franku.
'Rizični kreditni proizvod'
Dovoljno je, ističu, pogledati nedavno objavljen podatak da je broj "loših kredita" vezanih uz CHF 2,5 puta veći od broja "loših kredita" vezanih uz euro. "Ako pretpostavimo da su dužnici s kreditima u CHF jednako izloženi riziku gubitka posla, rastave ili neke druge nedaće koja ih može dovesti u problem s otplatom kredita, onda je očigledno da se radi o rizičnom kreditnom proizvodu".
"Stoga nevjerojatnu izjavu predsjednika Hrvatske udruge banaka da dužničke krize nema možemo protumačiti samo kao pokušaj da se ignoriranjem postojanja problema spriječi rasprava o pitanju: koliki je dio odgovornosti banaka u generiranju dužničke krize koju danas imamo u Hrvatskoj? Kako su upravo banke eksperti za upravljanje rizicima, a ne građani – odgovor na ovo pitanje je jasan", zaključuju iz Franka.
