"Mi već odavno govorimo da je udio cijene goriva u ukupnim troškovima negdje između 3 i 5 posto, tako da ta poskupljenja ne bi uopće trebala utjecati. No, kada bi se dizale cijene goriva, svi bi podigli svoje cijene obrazlažući to rastom cijene goriva. Kada je cijena goriva padala, tada nisu spuštali cijene", komentirao je sindikalist Krešimir Sever.
Doista, posljednjih mjeseci bilježimo trend pada cijena goriva. No, na pitanje mogu li se očekivati i druga pojeftinjenja, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca kaže: "To je još relativno kratak period da bi netko kalkulirao cijene od dana do dana. Kad se ustabili neka cijena, kada budemo imali neke svjetske pokazatelje, onda ćemo vidjeti, ali to može utjecati na prevozištu ili možda kod cijene kruha gdje je velika uloga energenata".
Dakle, za bilo kakvo pojeftinjenje roba i usluga koje ovise o cijenama nafte trebat će još pričekati. Trend pada nafte na svjetskom tržištu može se očekivati do jeseni, a što će biti poslije, teško je predvidjeti.
'Moramo biti spremni na sve'
"Kad bi se uspjele špekulativne namjere na neki način držati pod kontrolom, cijene bi trebale biti negdje između 80 i 90 dolara po barelu", ocijenio je naftni stručnjak Davor Štern, koji dodaje da jamstva za postizanje stabilnosti u cijenama nema.
"Stvarno moramo biti spremni na sve jer u ovom našem dereguliranom svijetu, svijetu gdje kapital sve određuje, jasno da ne možete nikome zabraniti špekulaciju osim da ga oporezujete za onu dobit koju tom prilikom stvara", zaključio je Štern.
