Vlada, najavljujući ukidanje niže stope kriznog poreza i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, očito nije računala na nepravde, makar i privremene, koje će te izmjene proizvesti. To samo pokazuje kako su najavljene reforme predstavljene, a da se nisu izradile detaljne simulacije njihovih učinaka.

Prema okvirnim izračunima Novog lista, radnici koji danas primaju od 5.870 do 5.999 kuna neto plaće, od srpnja bi trebali dobiti četiri posto kriznog poreza jer će im neto isplate premašiti šest tisuća kuna. I tako će, ni krivi ni dužni, postati privremene žrtve poreznih izmjena.

Naime, njima će se s 1. srpnjem ukinuti dva posto kriznog poreza od primitka, a kako bi s istim danom trebala stupiti i reforma u oporezivanju dohotka, odnosno nove porezne stope, ti će radnici zapravo biti kažnjeni. Država će im ukinuti krizni porez od dva posto i istovremeno uvesti krizni porez od četiri posto, koji će plaćati četiri mjeseca – do studenog ove godine.

Drugim riječima, izmjenama u oporezivanju dohotka država će nakratko proširiti krug obveznika plaćanja kriznog poreza po stopi od četiri posto. Tako će, primjerice, radnik čija je plaća danas 5.999 kuna neto, iz tog iznosa državi plati 119,98 kuna kriznog poreza, pa u konačnici u novčanik spremi 5.879 kuna. Radnički bruto, dakle, iznos prije plaćanja obaveznih doprinosa i poreza, u ovom slučaju iznosi 8.941,84 kune. S novim poreznim stopama od 12, 25 i 40 posto radnik s takvom bruto plaćom, u netu bi trebao primati 6.126,37 kuna umjesto dosadašnjih 5.999 kuna. Dakle, on je profitirao zbog najavljenih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka. Međutim, taj će profit osjetiti s odgodom od četiri mjeseca.

Koliko će se radnika, u neku ruku, biti kažnjeno poreznim izmjenama, nije poznato.

Mato Crkvenac, ekonomist i nekadašnji koalicijski ministar financija, kaže da bi promjenama u poreznom sustavu trebalo pristupiti vrlo suptilno, s puno proračuna, puno provjeravanja, a što se ovaj put nije dogodilo. Za ukidanje olakšica, koje su uvedene za vrijeme njegova mandata, Crkvenac kaže da nije pametan potez. Intencija je bila, kaže, stimulirati građane da ulažu u kvalitetu života, a posredno i smanjenje sive ekonomije.

arti-201004210450006 arti-201004210077006 arti-201004200431006