"Mi ćemo i dalje održavati stabilan tečaj, pri čemu ne mislimo da je najbolji način da se to radi na ovakav način, deviznim intervencijama. Ovo je ponajprije signal bankama: ako one iz ovoga ne izvuku određene zaključke, mi ćemo poduzeti puno snažnije mjere, prije svega povećanje obvezne rezerve", izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski nakon što je u utorak intervenirano zbog tečaja eura.
Rate kredita u porastu
Naime, HNB je u utorak na deviznom tržištu prodao 130 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,546319 kuna za jedan euro. To je već druga intervencija u manje od mjesec dana kojom se pokušava ublažiti daljnje jačanje eura.
A rast eura popriličan je problem i za tvrtke i za građane. Oni koji imaju kredite s valutnom klauzulom u toj valuti ovih dana su na mukama. Primjerice, stambeni kredit od 100.000 eura, uzet na 25 godina, s kamatnom stopom od 5,95 posto, i mjesečnom ratom od oko 632 eura, dužnika na ljeto 2010. stajao oko 4.540 kuna, dok sada za isti kredit mora mjesečno izdvojiti oko 4.770 kuna, ili 230 kuna više, piše Jutarnji list.
Dobro izvoznicima
To je prilično velik udar na sve tanji kućni budžet. Posebno ako se uzme u obzir da slabljenje kune prema euru korisniku kredita poskupljuje ne samo mjesečnu ratu, nego i ukupan dug, budući da glavnica od 100.000 eura sada vrijedi oko 755.000 kuna, ili 36.000 kuna više nego prije godinu i pol.
Slabljenje kune u prilog pak ide hrvatskim izvoznicima, čiji proizvodi sada postaju konkurentniji na svjetskom tržištu. Ipak, za Hrvatsku su veći problem dužnici, i to ne samo građani, nego i tvrtke, koji će pošto-poto morati iznaći novac za vraćanje uvećanih rata kredita.
