U intervjuu za Poslovni dnevnik guverner HNB-a Željko Rohatinski na pitanje djeluju li mu ohrabrujuće modeli i mehanizmi za početak provedbe mjera za pomoć gospodarstvu kazao je da izrazi poput aktivnosti za "spas gospodarstva" prelaze objektivni domet tih mjera.
"Ne treba koristiti velike riječi za nešto što nema takvu dimenziju. Naime, za bitnije poboljšanje situacije u gospodarstvu potreban je konzistentan skup ekonomskih politika, a ne tek pojedinačne mjere. U okviru toga, mjere HNB-a usmjerene su ponajprije na poticaj intenziviranja kreditne aktivnosti koja je u 2009. godini stagnirala. Izrazili smo spremnost da oslobodimo dodatnu likvidnost financijskom sustavu ako ostali akteri iznađu metode i mehanizme za otklanjanje temeljnog uzroka stagnacije kreditne aktivnosti u 2009. godini, a to svakako nije bila smanjena likvidnost bankovnog sustava nego povećani rizici plasmana. Banke i država su pokazale spremnost da se uključe u takvu aktivnost, pa je HNB poduzeo prvi korak", kazao je guverner HNB-a.
Naglasio je da će daljnje djelovanje HNB-a ovisiti o makroekonomskim učincima koje će sadašnje mjere polučiti, a to će se znati za nekoliko mjeseci.
Ukoliko se pokaže da su povoljni nastavit će s politikom spuštanja obvezne pričuve.
Rohatinski je rekao da je bitno što će se s tom likvidnošću događati i kako će ona djelovati na ponudu prije nego što konačno završi u potrošnji. Hrvatska narodna banka je i početak 2010. obilježila oslobađanjem dodatne likvidnosti bankovnom sustavu.
"Međutim, i kontekst i motivi za to ove su godine drukčiji. Situacija je drugačija i s aspekta eksterne likvidnosti zemlje i s aspekta mogućnosti zaduživanja države i poduzeća, i u inozemstvu i na domaćem tržištu", kazao je Rohatinski.
Na pitanje koliko rizika za tečaj nosi planirano otpuštanje još oko 6 milijardi kuna, Rohatinski kaže da je tečaj bitan element stabilnosti financijskog sustava i održavanje njegove stabilnosti i dalje je primarni zadatak centralne banke. Dodaje da ako bi dodatna likvidnost značila i pritiske na destabilizaciju tečaja, tada bi HNB između stabilnosti tečaja i dodatne likvidnosti birao tečaj.
Na tvrdnju da će država očito bez problema refinancirati dugove, ali da to vanjski dug vuče prema 100 posto BDP-a, Rohatinski je rekao:
"Prema prethodnim podacima za prosinac 2009., vanjski dug Hrvatske iznosi 44,6 milijardi eura. U to je uključena i transakcija kupovine Barra od strane izraelskih vlasnika Plive, koja je tehnički realizirana posredstvom Plive. Ta transakcija povećala je statistički iskaz duga za približno milijardu eura. Drugim riječima, već sada inozemni dug iznosi gotovo 100 posto BDP-a. Bilo bi realno očekivati da će taj dug porasti i u apsolutnom i u relativnom iznosu. Dakako, ne može se očekivati da bi se taj dugoročno uspostavljan trend mogao izmijeniti bez velikih rezova i u nekoliko mjeseci, ali se ni ti rezovi ne mogu odlagati u nedogled.
Na pitanje vidi li naznake rezova Rohatinski kaže da ako je suditi prema sadašnjim elementima u ekonomskoj politici, značajniji rezovi nisu raspoznatljivi ni u 2010.
Na pitanje kada bi mogao uslijediti oporavak i što bi ga najprije moglo potaknuti, rekao je da se očekuje da će BDP u prvom polugodištu 2010. realno stagnirati na desezoniranoj razini iz druge polovice 2009., nakon čega bi mogao započeti njegov blagi tekući rast po prosječnoj stopi od oko 0,3 posto tromjesečno.
"Osnovni impuls tome trebao bi doći s područja razmjene roba i usluga s inozemstvom, uz pretpostavku da će ove godine biti okončana recesija u eurozoni, s odrazom na postupni rast izvozne potražnje, te da će se zaustaviti daljnji pad investicija u zemlji", kazao je guverner za Poslovni dnevnik.
Prethodni članci:
arti-201001120339006 arti-201001130293006
