''Ako sad recimo poništimo sve kredite u švicarskim francima i preračunamo ih recimo, to bi najbolje dužnicima odgovaralo, u tečaj eura koji je bio na datum sklapanja kredita onda bi u pravo jedina šteta nastala onim bankama koje su se zadužile u švicarcima da bi izdale kredite u švicarcima i tu štetu treba raspodijeliti na odgovorene osobe. Međutim ukoliko se banke nisu zaduživali u švicarskim francima, a davale su kredite u švicarskim francima ili s deviznom klauzulom u francima onda štete gotovo i nema. Jedina osoba koja zna odgovor na to pitanje je guverner narodne banke, smatra Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Oko 60.000 građana koji imaju kredite u švicarskim francima i dalje čeka konkretno rješenje, odnosno kako umanjiti štetu koju je uzrokovao velik skok tečaja te valute. Po srednjem tečaju HNB-a on iznosi 7,54 kune. Ponedjeljak bi mogao donijeti novi skok pa su rješenja potrebna što prije, javlja HRT.

Zamrzavanje tečaja na 6,39 kuna

U Ministarstvu financija slijede dinamični i brzi pregovori s bankama, a rješenje se može očekivati u tjednu koji je pred nama. Ide se u smjeru da se tečaj franka zamrzne na 6,39 kuna koliko je iznosio u četvrtak, odnosno pokušat će se pronaći rješenje koje neće iziskivati izmjene bilo kakvog zakona. Očekuju aktivnu pomoć HNB-a.

HRT neslužbeno doznaje da Hrvatska narodna banka analizira četiri moguća scenarija pomoći građanima. Kako poručuju, dug koji je od četvrtka do danas narastao za 4 milijarde kuna morat će se riješiti političkom odlukom ako se ne postigne dogovor Vlade i banaka.

Kako je izborna godina, može se očekivati da će se Vlada odlučiti na scenarij koji će najmanje pogoditi građane, a to bi moglo biti fiksiranje tečaja na 6,39 kuna.