Prošle godine zarada je bila oko 56 milijuna kuna veća u odnosu na 2013. i taj podatak može biti važan u kontekstu monetizacije, iako je sasvim sigurno da dobar utržak kratkoročno nema bitnog utjecaja na sanaciju dugova HAC-a i ARZ-a, čije su rate kredita za otplatu najveće upravo u narednih nekoliko godina, piše Novi list.
Unatoč rekordnim prihodima i većoj naplati cestarine za 45 milijuna kuna prošla godina donijela je i najgoru financijsku bilancu u Hrvatskim autocestama, jer je ova tvrtka odlukom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture izgubila udio trošarine po prodanoj litri goriva. Taj izuzetno važan dio prihoda smanjen je sa 60 lipa po prodanoj litri goriva na svega 20 lipa, te je zbog toga prošle godine prihod HAC-a umanjen za oko 950 milijuna kuna. Zbog toga HAC ne može plaćati ni kreditne obveze u istom iznosu, te posljedično mora podizati još veće svote kredita uz državne garancije kako bi regulirao tekuće obveze u razdoblju do realizacije monetizacije.
Naravno, ključno je pitanje hoće li monetizacije uopće biti i što je alternativni plan ukoliko se ona iz bilo kojeg razloga ne provede. Ostaje otvorena mogućnost raspisivanja referenduma, jer je inicijativa 'Ne damo naše autoceste' prikupila dovoljan broj od 460.000 valjanih potpisa. Čak i ukoliko referenduma ne bi bilo pitanje je hoće li ponude za monetizaciju biti na zadovoljavajućoj razini. Neslužbeno je objavljeno da su sva tri ponuđača ponudila istu svotu od 2,5 milijardi eura, točno na najnižoj prihvatljivoj razini, koju su predstavnici Vlade unaprijed javno odredili. No, te svote još uvijek treba uzeti sa zadrškom, jer pregovori o detaljima ugovora o monetizaciji tek predstoje. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Naplata-veca-za-45-milijuna-kuna-a-bilanca-HAC-a-nikad-gora
