Troškovi države s kojima se Vlada razbacuje u posljednje vrijeme sve su veći. Među onima najvećima onaj je s kojim se Vlada ponosi, a to je povratak Ine u vlasništvo države. S iznosom koji bi trebalo izdvojiti za taj potez uvelike se spekulira pa se spominju različiti iznosi od onog da bi prema ukupnoj vrijednosti kompanije od 29 milijardi kuna za MOL-ov dio trebalo iskeširati oko 14,5 milijardi kuna do onog koji je za N1 iznio Radimir Čačić, a taj je sedam milijardi kuna s obzirom na prihode i stanje na naftnom tržištu. Prema Čačićevu mišljenju, Vlada bi u taj biznis mogla ući zaduženjem Ine, preko HEP-a ili mirovinskih fondova, no spominju se i strateški partneri iz Irana. Zbog arbitraže Vlada bi MOL-u trebala platiti plin 3,1 milijardu kuna.
Zakon za branitelje, helikopteri...
Uz Inu, Vlada bi, u slučaju da prihvati novi zakon ministra Tome Medveda za borce HVO-a, trebala iznaći 4,1 milijardu kuna za njihova prava i mirovine.
Predsjednica je najavila, pak, i kupnju nove eskadrile borbenih zrakoplova što bi nas na leasing trebalo godišnje stajati 2,1 milijardu kuna. Inače, riječ je o helikopterima vrijednim 30 milijuna dolara.
Tu je i trošak od 270 milijuna kuna za božićnice zaposlenih u državnim i javnim službama, što uopće nije predviđeno u proračunu, te još oko 700 milijuna kuna za povećanje plaća temeljem starih ugovora.
Pribrojiti treba i kamate od 27,3 milijarde kuna koje država mora platiti iduće godine, ali i niz drugih manjih troškova.
