Do posla u trgovini, čak i stalnoga, nikad nije bilo lakše doći. Budući da radnika manjka, trgovci su počeli jedni drugima "krasti" kadar. Za prijelaz novom poslodavcu radniku se obećavaju bolji uvjeti i veća plaća, a ako sa sobom dovede još kojeg kolegu dobiva i novčanu nagradu.
"Te se nagrade kreću od 300 do nekih 500 kuna po dovedenom novom djelatniku... Prema informacijama s terena, trgovci zbilja na sve načine pokušavaju doći do radnika. Fluktuacija ljudi je ogromna. Velikim trgovcima je najdraže kad uspiju dovesti kojeg iskusnog rukovoditelja iz konkurentske tvrtke, jer to znači da će on možda uspjeti nagovoriti i radnike iz svog odjela da pođu za njim", opisuje za Slobodnu DalmacijuRozana Duplančić, izvršna tajnica u splitskom regionalnom uredu Sindikata trgovine.
No, obećanja dana prilikom prelaska od jednog poslodavca do drugog nerijetko se krše, kažu u Sindikatu gdje se radnici tuže na produženo radno vrijeme, kršenje prava na stanku te dnevni i tjedni odmor. Tako se već broje oni koji se vraćaju starim poslodavcima.
HUP prstom upire u državu
Direktorica HUP-ovog regionalnog ureda u Splitu Vesna Ivić Šimetin kaže kako u trgovinu više nitko ne želi zbog malih plaća, a da ih poslodavci ne mogu povećati zbog velikih davanja državi. Pritom ističe kako će na nekim otocima pojedini trgovački lanci zbog pomanjkanja radne snage biti prisiljeni zatvoriti prodavaonice.
"Ako ne uspiju dovesti radnike s kontinenta kojima onda moraju plaćati i naknadu za odvojeni život, šanse da nađu čistačice ili trgovkinje među otočnim stanovništvom su male i nikakve. Većina ih se, naime, bavi iznajmljivanjem vlastitih apartmana ili održavanjem tuđih, tako da nitko ne želi raditi u trgovini ni za plaću od 5000 kuna", kaže Ivić Šimetin.
U odnosu na prošlu godinu u razdoblju do travnja ove se u trgovini, prema podacima HZZ-a, traži 779 radnika više. Uz prodavače, traženi su i skladištari i mesari, a poslodavci ih nerijetko traže iz drugih dijelova zemlje budući da u Dalmaciji nema dostupnih.
"Pritom poslodavci moraju osigurati smještaj svojim radnicima, što otežava zapošljavanje. Rad u trgovini podrazumijeva vrlo često niske plaće, pa ako radnici nemaju osiguran smještaj, migracije nisu moguće", navode u HZZ-u.
