Iako je logično da kao starija nacija zbog kroničnih bolesti koristimo sve više lijekova, porast potrošnje lijekova dijelom leži i u borbi farmaceutske industrije da u krizi proširi svoje tržište.
Da bi profit bio veći, cilj te industrije je dugotrajno liječenje pacijenta kojim se osiguravaju "dugoročni klijenti". U sprezi s medicinskim lobijem snižavaju se vrijednosti pojedinih kroničnih bolesti, poput tlaka ili šećera u krvi, ili se pod različitim izgovorima šire strahovi i panika od pandemijskih bolesti koje će poharati čovječanstvo.
Gdje se sve 'zavukla' farmaceutska industrija?
O sprezi liječnika i farmaceutskih lobija javno je progovorila dr. Lidija Gajski u svojoj knjizi Lijekovi ili priča o obmani, kritizirajući farmaceutsku industriju i medicinsku struku.
"U posljednja dva-tri desetljeća proizvođači medicinskih proizvoda, ne samo lijekova, nego i dijagnostičkih aparata i opreme, kirurških materijala i ortopedskih pomagala, zavladali su sustavom medicine i zdravstva. Farmaceutska industrija danas financira značajni dio istraživanja vezanih uz lijekove, glavni je distributer informacija liječnicima i javnosti, ostvarila je velik utjecaj u agencijama koje odobravaju preparate za tržište, u zdravstvenoj administraciji gdje se uređuje politika lijekova, te pri zakonodavnoj vlasti gdje se donose zakoni vezani uz lijekove. Sva ta područja ona koristi u skladu s vlastitim interesom, plasmanom svojih proizvoda, a on je sve manje u skladu s interesom bolesnika i društva", ističe dr. Gajski.
Udar na zdrave
Industrija lijekova s kojom danas imamo posla nije ona otprije nekoliko desetljeća i posljednjih godina zbog profita stvara umjetnu potražnju za lijekovima. Tako da bi i dalje mogla zarađivati, krenula je među zdrave. Uz pomoć znanstvenika i liječnika u svojoj službi, proširila je indikacije za lijekove, kao i granice bolesti, te kreirala nove, umjetne patološke entitete, piše Slobodna Dalmacija.
Kao primjer širenja indikacija za lijekove dr. Lidija Gajski navodi statine, preparate za snižavanje kolesterola koji se mogu uvoditi većini ljudi iznad pedesete. Na vrhu liste, uz statine, nalaze se i antidepresivi koje su liječnici prije davali samo za teže oblike depresije dok danas imaju i do 12 indikacija koje uključuju i blaže anksiozne poremećaje.
Snižavanje vrijednosti
Prema riječima dr. Gajski postoji čitav niz modela pomoću kojih se zdrave ljude pretvara u potrošače lijekova. Kao primjer uzima visoki tlak, šećer i kolesterol čije su granice vrijednosti, kaže, donedavno bile drugačije. Granična vrijednost kolesterola prije 15-ak godina u odrasloj populaciji je bila 6,5 mmol/l.
"Na nekoliko sastanaka stručnih odbora u SAD-u i Europi ta je granica spuštena na 5, a za srčane bolesnike, dijabetičare i bubrežne bolesnike na 4,5. Donedavno je gornja granica normalne vrijednosti tlaka iznosila 160/95 mm Hg. Danas je to 140/90, za prije spomenute kategorije oko 125/85, a optimalnom se vrijednošću smatra ona niža od 120/80. Ovakvim preporukama, koje formuliraju male skupine kliničara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovništva podložno primjeni barem jednog preparata za snižavanje krvnog tlaka", pojašnjava dr. Gajski i dodaje kako je za takvo stanje kriva farmaceutska industrija vođena ekstra profitom.
