Prema ovim pokazateljima, Hrvatska se nalazi uz Rumunjsku, Mađarsku i Bugarsku što znači da se sličnost ekonomskih i strukturnih problema odražava i u omjeru loših kredita upozoravaju u HUB-u.

U prethodnom izvješću HUB-a, onom za drugi kvartal ove godine, udio loših kredita iznosio je 17,3 posto i bio je u porastu u odnosu na prvo tromjesječje godine. Rast kredita čija je naplativost upitna, pa ih se svrstava u loše, bilježio se u drugom kvartalu u plasmanima poduzećima, dok se kod kredita stanovništvu upitna naplativost stabilizirala.

Najnoviji podaci HUB-a o lošim kreditima iskazuju udio u bilancama banaka od 17,05 posto.

Loši krediti u rastu od 2010. godine

Najviše upitnih kredita bilo je među kunskim kreditima, a najnovija kretanja upozoravaju na najviše problema s naplatom kredita s valutnom klauzulom u "švicarcima".

Problem naplate kod stambenih kredita javlja se u dvostruko većem postotku kod kredita u švicarcima nego kod kredita u eurima.

U Hrvatskoj je početkom 2010. udio loših kredita bio manji od deset posto, da bi proteklih godina stalno rastao, pa je već početkom 2013. prvi put prebacio 15 posto. Pri tome su plasmani upitne naplativosti poduzećima od lipnja prošle godine konstantno iznad 30 posto, dok takvi krediti stanovništvu od izbijanja financijske krize nikada nisu prešli udjel od 12 posto, piše Slobodna Dalmacija.