U 10 zemalja koje su se prije 15 godina pridružile Europskoj uniji iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložno je 365 milijardi eura, a neke od njih skoro su dostigle razvojni prosjek EU-a, objavila je u utorak Europska komisija.
Prije 15 godina, 1. svibnja 2014. godine 10 zemalja srednje i istočne Europe pridružilo se Europskoj uniji - Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
Po podacima Europske komisije, u razdoblju od 2004. do 2020. godine iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u 10 novih članica investirano je 365,2 milijarde eura, što predstavlja 2,6 posto njihova BDP-a svake godine.
Od 2003. do 2017. godine BDP po glavi stnaovnika u 10 zemalja članica narastao je 84 posto. U proteklih 15 godina BDP im je rastao po prosječnoj stopi od 3,3 posto godišnje.
U najveću od novih članica, Poljsku, investirano je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova 175 milijardi eura u razdoblju od 2004. do 2020. godine, BDP po glavi stanovnika u Poljskoj od 2003. do 2018. porastao je za 100 posto, otvoreno je 2,6 milijuna novih radnih mjesta.
Prilično opipljiva korist EU
Komisija navodi da je u proteklom razdoblju u tih 10 zemalja europskim novcem izgrađeno ili obnovljeno 24 400 kilometara cesta, 3400 kilometara željezničkih pruga, 11,4 milijuna ljudi je dobilo pristup boljoj vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, 9,6 milijuna ljudi dobilo je pristup širokopojasnom internetu.
"Proširenje donosi korist svima. Širenjem jedinstvenog tržišta otvorena su nova tržišta za tvrtke iz dotadašnjih članica EU-a i iz novih članica. S višim dohotkom u novim članicama zahvaljujući investicijama iz EU-a, poboljšane su trgovačke i investicijske mogućnosti u cijeloj Uniji. Europske investicije u novim članicama pridonose stvaranju radnih mjesta i rastu u drugim članicama i izravno kada neka tvrtka dobije posao u drugoj članica na projektu koji se financira iz europskih fondova", navodi Komisija.
Hrvatska došla sama
"Odluka o primanju 10 novih europskih zemalja bio je veliki trenutak za naš kontinent i za povijest. Pristupanje zemalja srednje i istočne Europe te hrabrost njihovih naroda u pripremi za pristupanje omogućili su pomirenje zemljopisa našeg kontinenta s njegovom poviješću. Ostajem i dalje gorljivi pristaša proširenja", rekao je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.
U srijedu će se u Varšavi u povodu obilježavanja 15. obljetnice velikog proširenja održati summit na kojem će se okupiti šefovi država ili vlada 10 zemlja koje su ušle 2004. Bugarske i Rumunjske koje su ušle 2007. te Hrvatske 2013. godine.
