Hrvati nisu potrošili 12 milijardi kuna nego samo 8,2 milijarde. Naime, Državni zavod za statistiku na zahtjev Poslovnog dnevnika izdvojio je podatak o potrošnji u maloprodaji samo u prosincu za razdoblje 2006.-2011., i to bez uključenih troškova za kupnju goriva, motornih vozila i dijelova. Brojke koje donosi statistika svjedoče da od 2007. trošimo sve manje i sve racionalnije. U posljednje tri godine tek je u prosincu 2011. potrošnja rasla skromnih 200 milijuna kuna. Zapravo, bila je za čak 900 milijuna kuna manja nego u prosincu 2007.
Historijskim brojkama, ističe Slobodan Školnik, predsjednik Uprave tvrtke Fliba-Emmezeta, komentar ne treba. Potrošnja je, kaže, pumpana kroz nerealni priljev novca u zemlju, što od prodaje imovine što od zaduženja, malo od realno zarađenog. Kada su ti izvori presušili, investicije stale zbog krize, a zaduživanje dosegnulo opasnu razinu, počeo je pad te nerealno visoke potrošnje, pa je maloprodaja u 2011. prema 2008. manja 15 posto.
Ništa bez rasta BDP-a
"Ono što ja nazivam 'ukupna kupovna moć' ili zbroj kupovne moći svih pojedinaca zabetonirana je na dnu i ne raste i u vrlo velikoj je korelaciji s kretanjem BDP-a. Broj zaposlenih najniži je od 2003., naznake da će rasti nema jer su projekcije BDP-a za 2012. tu negativne. Bez rasta BDP-a i rasta zaposlenih nema ni rasta kupovne moći, pa će ukupna maloprodaja u 2012. ostati na sličnim brojevima kao u 2011. Dakle, stagnirat će," zaključuje Školnik.
Jednaka razina potrošnje u recesijskim godinama indicira da je dosegnut onaj moment u kojem većina građana više nema prostora za daljnje kresanje.I Dražen Lulić iz konzultantske tvrtke Caper ocjenjuje da "nema prevelikog prostora za optimizam" te podsjeća "sve stavke koje utječu na raspoloživi dohodak stanovništva imaju nepovoljan trend, pa je realno očekivati daljnju stagnaciju, a možda i pad maloprodajne potrošnje i u 2012..
Dotaknuli dno
Profesorica na katedri za trgovinu zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Blaženka Knežević podsjeća da kod potrošnje u trgovini na malo u Hrvatskoj najveći dio odlazi na živežne namirnice, oko 30 posto, što je znatno više nego u Sloveniji i Austriji i svjedoči da se najveći broj kućanstava zapravo fokusira na zadovoljavanje temeljnih životnih potreba.
"Jednaka razina potrošnje u recesijskim godinama indicira da je dosegnut onaj moment u kojem većina građana više nema prostora za daljnje 'kresanje' osobne potrošnje bez ugrožavanja zadovoljavanja temeljnih životnih potreba," upozorava Knežević.
