Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvati će se na svoj novac načekati još godinama

Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 milijuna eura, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 milijuna, a zajedno sa kamatama 500 milijuna eura pa presuda donosi velik financijski udarac za Sloveniju

Stari štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj morat će čekati više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u srijedu konačno presudio da je Slovenija odgovorna za povrat njihovih deviznih depozita i da to nije sukcesijsko pitanje, navode u četvrtak slovenski mediji.

Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 milijuna eura, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 milijuna, a zajedno sa kamatama 500 milijuna eura pa presuda donosi velik financijski udarac za Sloveniju, navodi ljubljansko “Delo”.

Mehanizam za isplatu odšteta

Prema presudi iz Strasbourga, Slovenija sada mora pripremiti mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije, na isti način na koji je 90-ih godina isplatila slovenske devizne štediše, te ga predstaviti tajništvu Vijeća Europe koje će nadzirati izvršenje presude, a to će trajati najmanje godinu dana, navodi vodeći slovenski list.

Tek nakon toga uslijedilo bi prihvaćanje odgovarajućeg zakona o isplati u slovenskom parlamentu, a šest do sedam godina realan je rok u kojemu bi onda štediše mogli biti u cijelosti namireni, navodi “Delo”.

Najprije štediše s manjim potraživanjima

Ako se u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH primijeni model kojim su isplaćeni slovenski štediše, to bi značilo da bi najprije bili isplaćeni štediše s manjim potraživanjima do 500 eura, dok bi ostali bili isplaćeni u pet godina, u deset obročnih tranši.

Prema tom scenariju, svi štediše bili bi isplaćeni preko slovenskih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi list.

Kakve će biti zatezne kamate

Ljubljanski “Dnevnik” navodi da će presuda slovenski državni proračun idućih godina opteretiti s više stotina milijuna eura, ali da u slovenskoj vladi ne žele govoriti o konkretnim brojkama dok ne prouče presudu, tim prije što presuda nije neposredno izvršna, a osim toga se u njoj ne navodi kakve će biti zatezne kamate na stare depozite koji su u Ljubljanskoj banci već više od dvadeset godina.

List navodi da će Slovenija morati Vijeću Europe predstaviti akcijski plan za implementaciju presude, nakon čega će odbor ministara Vijeća Europe od Slovenije moći zatražiti i dopune. Tek nakon toga uslijedit će poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da će njime biti određen i rok u kojemu štediše moraju dostaviti svoje zahtjeve. Među ostalim, tražit će se dokumenti o identitetu i originalne knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz Bosne i Hercegovine, piše list.

Pandorina kutija

“Dnevnik” navodi da jučerašnja presuda iz Strasbourga otvara “Pandorinu kutiju” neriješenih sukcesijskih problema budući da slovenski dužnosnici i dalje vjeruju kako je problem Ljubjanske banke zapravo u biti sukcesijsko pitanje.

“Slovenija je po tom pitanju djelovala korektno i stručno. Raspad države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo s vidika građansko-pravnih odnosa”, rekao je za “Dnevnik” Mitja Gaspari koji je u vrijeme prebacivanja aktive “stare” Ljubljanske banke na Novu Ljubljansku banku (NLB) bio ministar financija, te dodao da su i podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama imale svoju imovinu i potraživanja, ali da se “sada o tome ne govori”.

“Dnevnik” navodi da bi i sama Slovenija mogla pokrenuti postupak pred sudom u Strasbourgu oko potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb jer su neki sudski postupci njenih tužbi o tom pitanju u Hrvatskoj prošli sve sudske instance, pa i ustavni sud.

Povratak na Net.hr