IV. POSLIJE DOMOVINSKOG RATA
Unatoč snažnoj ratnoj destrukciji zemlje te strmoglavom padu oglašavanja i marketinga u cjelini početkom 90-ih godina nadolazeća liberalizacija tržišta, a napose osamostaljenje Hrvatske otvaraju novo razdoblje svekolikog razvoja. Dolazi do razvoja slobodnog tržišta, svih masovnih medija, posebno televizije, a malo kasnije i do snažnog razvoja digitalnih medija i masovnog osnivanja agencija za oglašavanje. Na tržište ulaze sve relevantne međunarodne kompanije i brendovi, ali se bude i hrvatski gospodarski subjekti te se kreiraju novi domaći brendovi. Osnivaju se gotovo sve relevantne međunarodne agencijske mreže (McCannErickson, 1989., BBDO 1990.). Osniva se niz strukovnih udruženja HUOJ 1997. (prvi predsjednik Eduard Osredečki), HURA 1999. (prvi predsjednik V. Smolec) te niz strukovnih glasila različite dinamike i profila.Već početkom ovog stoljeća hrvatsko oglašavanje bilo je gotovo u potpunosti implementirano u međunarodno tržište, posebno kada je riječ o primjeni najsuvremenijih tehnika i metoda, ali i pojavi novih medija. Pojavljuju se novi teoretičari (Vranešević, Renko, Medić, Meler...) i praktičari (Vidović, Huić, Fisher, Vince...) te niz obrazovnih programa (visokih škola) koji daju impuls revitalizaciji hrvatske industrije oglašavanja koja je danas, usprkos krizi, implementirana u sve segmente društva te primjenjuje najviše svjetske standarde struke.
Danas su priznanja i nagrade hrvatskim autorima i kreativcima u svim područjima tržišnog komuniciranja širom svijeta postala sastavnica hrvatske industrije tržišnih komunikacija. S pravom se može reći kako je oglašavanje i tržišno komuniciranje u Hrvatskoj neizostavna sastavnica društva i tržišta koja se primjenjuje u svim djelatnostima zajednice (kultura, sport, politika...).
Na žalost, usprkos nizu novih strukovnih udruženja, iznimnom rastu ulaganja početkom stoljeća te velikom broju angažiranih stručnjaka gasi se HOZ (Hrvatski oglasni zbor) koji nakon gotova pola stoljeća tradicije prestaje s radom kao i niz stručnih glasila (Ideje, Apel, Marketing UP, Epoha)... Pojavljuju se novi izazovi digitalnog doba ... Dakle, povijest ne staje!
REKLAMA Upotreba riječi reklama vrlo je česta u Hrvatskoj, a dolazi od latinske riječi clamo - are, što znači vikati, odnosno od riječi reclamo - are, što znači odjekivati. Riječ reklama oblikuje se u Francuskoj i dolazi iz vremena velike Francuske revolucije (1789.) kada se za uzvikivanje na javnom mjestu s ciljem da se roba jednokratno proda uvodi pojam reklame koji se usvojio u mnogim zemljama pa i u Hrvatskoj. U današnjoj interpretaciji možemo reći kako je reklama pogrdan izraz za oglašavanje i ima za cilj jednokratnu prodaju robe, a ne zadovoljstvo potrošača, stoga se zadnjih desetljeća ovaj pojam polako napušta i zamjenjuje novim – oglašavanje.Reklamiranje=prigovori kupaca na nedostatke na proizvodu.
PROPAGANDA Propaganda je još jedan naziv koji se često koristi u Hrvatskoj, a dolazi od riječi propago-are, što znači širiti ideje o nekome ili nečemu. Sam pojam pojavljuje se nakon zasjedanja Papinske kongregacije (1744.) gdje se utvrđuje poseban red za širenje ideje kršćanstva pa se taj pojam preuzima i u drugim segmentima društva za svako sustavno, osmišljeno i dugoročno širenje poruka - ideja. S obzirom da se u razdoblju totalitarnih sustava osmišljenim širenjem ideja bavila uglavnom vladajuća ideologija i država, propaganda se u mnogim zemljama kao i u Hrvatskoj identificirala kao djelatnost širenja ideje vladajućeg poretka, čime se u mnogočemu odredila kao politička.
PROMIDŽBA Promidžba je pojam novijeg datuma koji ima značenje promocije (komuniciranja), ali i reklame (oglašavanja). Koristio se tijekom II. svjetskog rata (promičba) te u razdoblju nakon hrvatske samostalnosti (promidžba). Promidžba je pojam koji se najčešće koristi u zakonodavstvu Republike Hrvatske (Nacionalna klasifikacija djelatnosti iz 2007.).) te se polako zamjenjuje pojmom komuniciranje, odnosno, pojedinim oblikom društvene/tržišne komunikacije.
OGLAŠAVANJE Sam pojam nastaje od hrvatske riječi glas, odnosno od glasa i odjeka kojeg on stvara u svijesti primatelja poruke (pojam preporučen od strukovnog udruženja HOZ 1995.).Označava oblik tržišne i društvene komunikacije gdje se na sustavan, osmišljen i dugoročan način širi poruka o nekomu ili nečemu, a koju oglašivač plaća s ciljem da se izazove reakcija primatelja, odnosno, akcija primatelja poruke.
Autor: Kamilo Antolović, direktor agencije K&K i član Suda časti HURA-e
J. Sudar „Promotivne aktivnosti“; D. Mrvoš „Propaganda, reklama, publicitet“; Sudar-Keller „Promocija“, J. Sudar „Iz Jožine torbe“, P. Kotler „Upravljanje marketingom“,M. Meler „Marketing“, B. Skoko „Država kao brand“, T. Kesić „Integrirana marketinška komunikacija“, M. Martinović „Marketing u Hrvatskoj“, Šulak-Petz „Poslovna psihologija“, HOZ „Umjetnost uvjeravanja“, Sveučilište u Zadru „Višnja maraska“, E. Mlivić Budeš „Marketinški vodič“, Narodne novine NKD 2007., časopisi Epoha i Zvono-razna izdanja, Podravka d.d., Maraska d.d. i Franck d.d., arhiva i biblioteka K&K PROMOTION, privatna arhiva autora www.google.com, www.aaaa.org, www.bbdo.com, www.huoj.hr, www.hura.hr, www.eaca.be, www.mccannerickson.hr, www.digitel.hr, www.poslovni-savjetnik.com, www.k&k-promotion.hr, www.filaks.hr, www.efzg.hr
Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje u svom sastavu okuplja društva za tržišno komuniciranje, a djeluje promičući i unapređujući zajedničke interese agencija članica s ciljem definicije i razvijanja najviših standarda profesionalne prakse oglašivačke i komunikacijske industrije. Trenutno u svom sastavu broji 34 članice i zastupa preko 65% ukupnih marketinških budžeta u Hrvatskoj. HURA je članica EACA-e (European Association of Communications Agencies), a redovito surađuje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i svijetu.
