FED početkom svibnja mora donijeti odluku o tome hoće li ratificirati projekcije objavljene prošlog mjeseca, koje pokazuju da većina dužnosnika podupire još jedno povećanje kamatne stope za četvrtinu boda. Očekuje se pritom da će stopa saveznih sredstava biti na vrhuncu od 5 do 5,25 posto, piše Financial Times.
FED je do sada ostao usredotočen na stalne pritiske cijena te prošloga mjeseca podigao kamatne stope na novi ciljani raspod od 4,75-5 posto, unatoč bankrotu triju banaka u SAD-u te prisilnom preuzimanju švicarske banke Credit Suisse od strane UBS-a.
Tržišta kapitala očekuju da će FED u ovogodišnjem ciklusu osigurati još jedno povećanje kamatne stope prije nego što promijeni pravac. Ipak, među bankarima je došlo do previranja.
Patrick Harker, predsjednik Feda Philadelphije i član s pravom glasa u Federalnom odboru za otvoreno tržište, kazao je u utorak da će FED "nastaviti pomno promatrati dostupne podatke kako bi odredio koje dodatne radnje, ako ih ima, trebamo poduzeti". Dodao je da se "dezinflacija sporo odvija - što je u najmanju ruku razočaravajuće".
John Williams, predsjednik New York Feda, kazao je da je još jedno povećanje stope "razumna polazna točka" s obzirom da još nije došlo do značajnog pooštravanja kreditnih uvjeta.
Predsjednica Feda San Francisca, Mary Daly, u srijedu je kazala da će pomno pratiti učinak bankovnog stresa, ali da "snaga gospodarstva i povišena očitanja inflacije sugeriraju da ima još posla".
James Bullard, predsjednik Feda St Louisa, prošloga je tjedna rekao da će se FED morati uhvatiti u koštac sa snažnim gospodarstvom i tvrdoglavo visokom inflacijom.
S druge strane, Austan Goolsbee, novoimenovani predsjednik Chicago Feda, usvojio je mnogo oprezniji ton, upozoravajući na "utjecaj na realnu ekonomiju" koji bi mogao sugerirati da monetarna politika "mora učiniti manje" nego što se isprva očekivalo.
"S obzirom na to koliko je neizvjesnosti oko toga kamo idu ovi financijski vjetrovi, mislim da moramo biti oprezni", rekao je Goolsbee, koji je svoju poziciju preuzeo u siječnju, a ove je godine član s pravom glasa u Federalnom odboru za otvoreno tržište.
Goolsbee, koji nije izričito rekao hoće li podržati ili se protiviti novom povećanju stope za četvrtinu boda u svibnju, dodao je da "trebamo prikupiti dodatne podatke i biti oprezni s preagresivnim podizanjem stopa dok ne vidimo koliko posla rade vjetrovi u smanjenju inflacije”. Također je zaključio da se tržište rada, iako "nevjerojatno snažno", "malo hladi", sugerirajući tako da su napori FED-a da smanji potražnju počeli imati učinka.
Razmišljalo se o pauzi
Prije bankovnih previranja, politika podizanja kamatnih stopa bila je "nešto viša" od ranijih procjena, u kontekstu pokazatelja koji su bili nešto snažniji od očekivanog.
Nekoliko dužnosnika američkog FED-a u ožujku je razmatralo odustajanje od povećanja kamata usred najgorih bankovnih previranja od krize 2008. Ipak, odlučeno je da će se borba protiv inflacije nastaviti pa je američka središnja banka u ožujku podigla referentnu kamatnu stopu za četvrtinu boda.
Prilikom posljednjeg povećanja donesena je odluka o podizanju za četvrtinu boda, a prema projekcijama objavljenima prošlog mjeseca, to bi podiglo stopu iznad 5 posto i zadržalo tu razinu barem do 2024. godine.
Do tada, dužnosnici su inzistirali na tome da tijekom 2023. neće biti manjih podizanja kamatnih stopa.
Nakon potresa na američkom i švicarskom bankarksom tržištu, neki dužnosnici FED-a razmatrali su pauziranje od podizanja kamatnih stopa, istaknuvši kako bi im to dalo više vremena za procjenu učinka bankarskog stresa na gospodarstvo i financijski sustav. Međutim, zaključeno je da su FED i druge agencije učinile dovoljno da "smire uvjete u bankarskom sektoru i umanje kratkoročne rizike za gospodarsku aktivnost i inflaciju" pa su tako visoka inflacija i drugi snažni ekonomski pokazatelji ostali razlozi za nastavak povećanja stope.
Tijekom konferencije za novinare koja je uslijedila nakon odluke u ožujku, predsjednik FED-a Jay Powell priznao je da su dužnosnici razmišljali o pauziranju pooštravanja monetarne politike, ali je naglasio kako je odlučeno da FED mora održati povjerenje javnosti u svoju predanost suzbijanju visoke inflacije "djelima kao i riječima".
Ublažavanje retorike
Prije nego što su turbulencije zahvatile bankarski sektor, Powell je čak iznio ideju o vraćanju na rast kamatne stope od pola boda, nakon što su ekonomski podaci pokazali kako je potrebno više raditi na smanjenju potražnje.
"Međutim, zbog potencijala razvoja bankarskog sektora da postroži uvjete financiranja…procijenili su da je razborito povećati ciljni raspon za manju stopu na ovom sastanku", navedeno je u zapisniku.
Powell je prošloga mjeseca prijeteću kreditnu krizu povezao s FED-ovim povećanjem stopa, ali je kazao da je doseg učinka stezanja kamatnih stopa vrlo neizvjestan.
Na tragu toga, Savezni odbor za otvoreno tržište iz svoje je izjave uklonio često ponavljano upozorenje da su "tekuća povećanja" neophodna kako bi se ogromna inflacija stavila pod kontrolu. Umjesto toga, navodi se da bi "neko dodatno učvršćivanje politike moglo biti prikladno" kako bi se inflacija vratila na cilj od 2 posto. Powell je kasnije pozvao novinare da se usredotoče na "neke" i "možda" u toj frazi.
