Desetak zanimanja, onih kojima danas nedostaje učenika u kolama za tri godine u potpunosti će nestati. Riječ je o mesarima za kojih su u Hrvatkoj tada predviđeno tek 208 svjedodžbi, dnetalnim tehničarima koji iz škole izlazi tek 176 te laboratorijskim tehničarima kojih izlazi 268. Među desetak zanimanja koja izumiru su i staklari, mesari, instalateri grijanja, frizeri, cvjećari, ali i medicinske sestre. Za školovanje tih zanimanja interes je slab, ali i neke županije nemaju obrazovni program za ta zanimanja, piše Večernji list.
Rasprava o Braišiću 30 dana, o kurikularnoj reformi jedva tjedan
I dok se u 150 dana nove vladajuće garniture čak tridesetak dana potrošilo na rasprave o vjerodostojnosti znanstvenog rada ministra obrazovanja Pave Barišića, samo je tjedan dana utrošeno na raspravu o nastavku kurikularne reforme. Premijer Planković jest obećao da će se reforma nastaviti jer je ona važna, no unatoč tome u svim su školama diljem zemlje nastavili učiti po zastarjelim programima pripremajući se tako i za europsko tržište rada kojem pripadaju. Iako već sada ne mogu zadovoljiti ni ono hrvatsko.
Može se pretpostaviti da će gimnazijalci i ekonomisti nastaviti s fakultetskim obrazovanjem, no oni koji ne idu na fakultete teško da će moći zadovoljiti potrebe Hrvatske sa svojim srednjoškolskim zvanjima, naročito ponekim.
Poput staklara kojih će na razini cijele države sa sada upisanom generacijom biti svega dvanestero. Za njih je program trenutno predviđen samo u Zagrebu, jednako kao i za primalje kojih je ove godine u školu krenulo samo 56.
Traženi zdravstveni djetanici, a u školama ih nema
Istovremeno, cijela Hrvatska s ovogodišnjom generacijom srednjoškolaca imat će samo 1604 web-dizajnera.
Novih modernih i tržištu zanimljivih zanimanja i zvanja nema, a ne poduzima se ništa ni da se barem u postojeće obrazovne programe koji se nude privuče više učenika – naročito u onim školama za koje je već poznato da oni koji su ih završili i odavna stekli radno iskustvo napuštaju Hrvatsku. Primjerice iz zdravstva se u Zagrebačkoj županiji traži 535 osoba na Zavodu, a zdravstveni djelatnici se ne školuju. Učenike za zdravstvene djelatnosti ne školuju ni u Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Međimurskoj županiji.
Dapače, laboratorijskih tehničara najviše se školuje u Karlovačkoj županiji, dok se dentalni tehničari školuju samo u Krapinskoj, Bjelovarskoj, Primorskoj, Zadarskoj, Istarskoj županiji i Zagrebu. Ukupno njih 268 – dok se u ovom trenutku 13 dentalnih tehničara traži na burzi samo u Krapini. Mesara neće biti u Međimurskoj, Istarskoj, Dubrovačkoj, Krapinskoj ni Ličko senjskoj županiji, a dimnjačara će sa završenom posljednjom upisanom generacijom biti ukupno 18.