U Ministarstvu financija za sada nemaju procjene koliko bi se dodatnog poreznog prihoda moglo sliti u državnu blagajnu, ali činjenica je da će neke eUsluge postati skuplje za krajnjeg korisnika, i to isključivo zbog primjene hrvatskih stopa PDV-a koje su među najvišima u EU.
Zatvorena rupa u poreznim propisima EU
Riječ je, piše Jutarnji list, o uslugama poput, primjerice, kupnje igrica, softvera, glazbe ili drugih sadržaja preko interneta, klađenja preko interneta, izrade ili hostinga internetskih sjedišta (službeni prijevod 'sajtova') ili emitiranja svih vrsta programa. Do sada su se takve usluge, kad se kupuju od ponuđača sa sjedištem u EU, plaćale prema PDV-u u tim zemljama. Međutim, velike kompanije s najvećim prometima većinom su formalno poslovale iz zemalja s najnižim stopama PDV-a, koji se u EU kreće od 15 posto u Luksemburgu do 27 posto u Mađarskoj.
Dobar su primjer e-knjige: u najvećoj meki za e-usluge, Luksemburgu, one se oporezuju sa samo 3-postotnim PDV-om. Zbog toga je Europska komisija pokrenula postupak protiv njih jer e-knjige za razliku od fizičkih knjiga ne bi smjele imati povlaštenu stopu PDV-a. Zbog takve utaje - iako sasvim legalne - posebno je bijesna, primjerice, javnost (i političari) u Velikoj Britaniji, čiji su građani najveći potrošači eUsluga u Europi, ali je PDV na cjelokupnu potrošnju građana uglavnom ostajao u drugim zemljama EU. Ovu rupu u poreznim propisima Bruxelles je zatvorio direktivom iz 2012. čije odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2015.
Koliko će knjige biti skuplje?
To znači da, ako ste neku e-knjigu do sada preko interneta mogli platiti recimo 10,30 kuna, sada će ona stajati 12,5 kuna.
Britansko ministarstvo financija službeno očekuje da bi mogli dobiti 300 milijuna funti (3,8 milijardi kuna) dodatnih prihoda u sljedećoj godini. No, neki analitičari smatraju da je taj iznos puno veći: britanski Greenwich Consulting procjenjuje da Velika Britanija gubi 1,6 milijardi funti poreza. To je oko 0,22 posto britanskog proračuna. Prenese li se taj postotak na Hrvatsku, u državnu blagajnu slilo bi se između 250 i 300 milijuna kuna.
Naravno, hrvatski građani, iako sve više kupuju preko interneta - još nemaju potrošnju koja bi se mogla usporediti s onom britanskih potrošača.
U Poreznoj upravi podsjećaju da slični porezni propisi - plaćanje PDV-a u zemlji kupca - trenutačno vrijede za ponuđače e-usluga čije sjedište ili podružnica nisu registrirani ni u jednoj državi članici Europske unije. Od 1. siječnja to će vrijediti za sve prodavatelje e-usluga ne samo one izvan EU.
Već sada, dakle, tvrtka sa sjedištem, primjerice, u SAD-u koja nema ni jednu podružnicu unutar EU, a prodaje svoje 'elektronički obavljene' usluge nekom kupcu iz Hrvatske koji ovdje nije obveznik PDV-a (privatna osoba ili mali obrtnik) mora platiti PDV hrvatskoj Poreznoj upravi.
Što kažu u Poreznoj?
Međutim, kako navodi Nada Čavlović Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave i pomoćnica ministra financija, trenutačno u Hrvatskoj nema ni jednog takvog poreznog obveznika: koji, dakle, nema podružnicu unutar EU koji bi morao u Hrvatskoj platiti PDV na elektronički obavljene usluge. Velike internetske kompanije, poput Googlea, Amazona ili velikih softverskih tvrtki, naravno uglavnom imaju podružnice ili tvrtke kćeri unutar EU, no prema navodima iz Porezne uprave ispada da nikada ni jedan građanin ili obrtnik iz Hrvatske nije kupio neku e-uslugu od tvrtki sa sjedištem izvan EU.
Jedan od razloga svakako bi mogla biti činjenica da se takav porezni obveznik mora registrirati kod hrvatske Porezne uprave.
