Tri su ključna faktora koja utječu na konačnu cijenu plina koju plaćaju potrošači - sama cijena plina, tarife transportnog sustava i trošak distribucije. "Dvije prve komponente - glavna cijena plina i tarife transportnog sustava u Hrvatskoj i Mađarskoj su gotovo iste. Razliku čini trošak distribucije", poručio je izvor blizak Ini, nakon što je HUP prije par dana upozorio da industrija u Hrvatskoj plaća najskuplju cijenu plina u okruženju.
Objašnjava da kod nas postoji čak 38 distributera preko kojih se industrijskim potrošačima distribuira gotovo 50 posto plina, u Mađarskoj ih je svega pet i njihove su prosječne cijene distribucije otprilike dva puta niže nego u Hrvatskoj.
HUP je izravno prozvao i MOL, koji, kako su rekli, mađarskoj industriji prodaje plin po znatno nižoj cijeni.
Isti izvori za Poslovni dnevnik su rekli kako je prosječna cijena za industriju u Hrvatskoj veća otprilike 10-ak posto nego u Mađarskoj, a nikako 80-ak posto. Kako objašnjavaju stručnjaci, ruski plin koji se isporučuje Mađarskoj ima niže cijene nego onaj koji stiže u Hrvatsku, ali upravo zbog hrvatske domaće proizvodnje konačna cijena plina je u dvije zemlje više-manje ista.
Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, tvrdi upravo suprotno od poslodavaca: da su cijene za industriju u Hrvatskoj niže nego u zemljama u okruženju i da plin mora postati tržišna kategorija. No za razliku od izvora bliskih Ini, on smatra da u Hrvatskoj nije problem u neefikasnosti distributera jer, kaže, svi oni posluju na granici isplativosti, nego u činjenici da država preko kućanstava spušta opću razinu cijena energije, zbog čega i cijene za tzv. povlaštene kupce ostaju niske.
Prethodni članci:
arti-201004130422006 arti-201002110251006
