"Hrvatska je jedna od najmanje prosperitetnih zemalja u Europi", poručuju iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) ističući da se dvije velike političke opcije HDZ i SDP, koje su podijelile zemlju i zbog kojih ona tapka na mjestu, u ekonomskoj politici baš i ne razlikuju previše.

Prema analizi WIIW-a, hrvatski BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, koji nivelira razlike u cijenama među zemljama, a po kojem je Hrvatska na samom dnu EU, naprednija jedino od Rumunjske i Bugarske, tek je na otprilike polovici onoga u Njemačkoj.

"Još početkom 80-ih godina dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je gotovo dvije trećine onoga u Njemačkoj, no otad je znatno pao", poručuju iz WIIW-a.

Pet mjera od kojih nisu sve, smatraju hrvatski ekonomisti, dobrodošle

Iz WIIW-a poručuju kako bi Hrvatske trebala poduzeti pet mjera kako bi ojačala konkurentnost i potakla gospodarstvo. Riječ je o politici plaća, koja bi se temeljila na socijalnom dijalogu, zatim o obrazovnoj reformi, kojom bi se posebno potaklo doškolovanje, pa o boljem korištenju sredstava iz fondova EU i o smanjenju ‘loših kredita’, što bi se, po njima, moglo postići i osnivanjem ‘bad banke’, o čemu se u Hrvatskoj već govorilo. Konačno, smatraju u WIIW-u, vlasti u Zagrebu trebale bi nastaviti s internom devalvacijom, koja zamjenjuje politički nepopularnu i u hrvatskim uvjetima opasnu devalvaciju valute.

Hrvatski ekonomisti slažu se s ocjenom da je polarizirajuća politika prepreka reformskom procesu, no ne slažu se sa svim mjerama. Primjerice, Hrvoje stojić navodi kako se interna devalvacija već provodi te da je dala rezultate, a ekonomisti se ne slažu ni s načinom rješavanja “loših kredita” koje predlaže Bečki institut.