Ovako dalje ne ide, nedostaje nam 47 mlrd kuna

Guverner Željko Rohatinski predviđa deficit 50 posto veći od onoga što je najavljivano, a nakon crnih brojki koje iznosi te s obzirom na stalna zaduženja, zaključuje kako ovako dalje ne ide.

7.7.2010.
21:16
VOYO logo

Guverner HNB-a Željko Rohatinski, govoreći sa saborske govornice, građanima je ponovno ulio strah. Njegove brojke i crne prognoze kažu: deficit konsolidirane države, u koju su, osim proračuna, uključeni i izvanproračunski fondovi, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i tako dalje, ove bi godine mogao nabujati na 21 milijardu kuna!

Hrvatska narodna banka u taj je deficit, između ostalog, uračunala i protestirana jamstva za brodogradnju, koja procjenjuje na oko 2,5 milijardi kuna, te povrat duga umirovljenicima za koji će trebati naći novac u proračunu. Deficit o kojem govori Rohatinski bit će čak 50 posto veći od onog koji je dosad predviđan. A Šuker uz otplatu kredita od 26 milijardi kuna, ove godine mora iznaći čak 47 milijardi kuna. I sve to uz pad BDP-a od 1,5 posto i 4 posto manje porezne prihode. Prema svemu tome prihodi bi trebali biti manji, a rashodi veći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To dalje tako ne ide. Prvu stvar koju Vlada mora učiniti je fiskalna prilagodba. I MMF i Europska središnja banka su kazali ono što svatko vidi: pored ovakve porezne presije, veće nego u konkurentskim zemljama, jedini način fiskalne konsolidacije je bitno rezanje rashoda. Toga su svjesni i u Vladi, samo moraju za to imati snage", kazao je guverner za Jutarnji list. Dakle, po njegovu mišljenju, Vlada bi trebala napraviti radikalan rebalans proračunskih rashoda, i to hitno.

Ministar Šuker samo teoretski može ove godine na životu održavati državne financije zbog kojih se u Sjedinjenim Državama opet zadužio za novih 1,25 milijardi dolara. No, u jesen će mu nedostajati još milijardu eura, dok će se u zemlji zadužiti za 4,5 milijardi kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Guverner Rohatinski kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio sto posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. A dobro je poznato što obazrivi investitori mogu učiniti pojedinim zemljama. K tomu, Hrvatskoj uz rast duga prijeti i loš kreditni rejting, a to donosi više kamate na kredite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo