Po objavljenom prijedlogu, navedeni zakon se ne bi odnosio na aktivne obrtnike, nego samo na one koji su prestali s radom, a iza njih su ostale milijarde kuna dugova. Po istom modelu kao i za tvrtke, država bi takvim dužnicima ponudila obročnu otplatu duga na tri do pet godina, uz otpis kamata (koje iznose oko 7 milijardi kuna).
Tako bi građani reprogramiranu glavnicu vraćali u mjesečnim obrocima, a rok za otplatu duga iznosio bi od tri do najviše pet godina. Konkretno, građanin koji duguje do 50 tisuća kuna imao bi rok otplate duga do 36 mjeseci, za dug u iznosu od 50 do 100 tisuća kuna imao bi rok od 42 mjeseca, za dug od 100 do 200 tisuća kuna rok bi bio do 48 mjeseci, za dug od 200 do 500 tisuća kuna rok bi bio do 54 mjeseca, a za dug veći od pola milijuna kuna rok bi bio 60 mjeseci. Prema onima koji ne pristanu na nagodbu pokrenule bi se mjere prisilne naplate, prenosi Večernji list.
Rasprava traje do 15. veljače
Po podacima koje je otkrila šefica Porezne uprave Nada Čavlović-Smiljanec, zakon bi se ticao čak 430.000 građana, fizičkih osoba, koji duguju 13,92 milijarde kuna. Napomenimo, većinom je riječ o dugovima za neplaćene socijalne doprinose (oko 10 milijardi kuna) te obveze iz sustava PDV-a i poreza na dohodak.
Javna rasprava o prijedlogu zakona trajat će do 15. veljače, nakon čega zakon ide u saborsku proceduru te bi njegova primjena mogla početi u travnju.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr