Jedno je sigurno – borba za tržišne udjele i istiskivanje s tržišta su neizbježni, posebno u Zagrebu, u kojem je najviše šoping-kvadrata u Hrvatskoj. Neki su već zatvorili svoja vrata, a vrijeme će pokazati ima li mjesta za sve koji danas posluju.
Što se tiče ukopno ostvarenog prometa, ocjenjuje Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima, u Zagrebu prednjače Arena Centar i City Center one West na Jankomiru. U odnosu na prijašnje godine, zahvaljujući učinkovitim marketinškim kampanjama, bolji dani došli su za najveći hrvatski šoping-centar West Gate.
Gledajući cijelu zemlju, uz dva zagrebačka Arenu i City Center one West, Jeger ocjenjuje da najveći promet imaju City Centar one Split i splitski trgovački centar Joker.
Stižu novi igrači
Unatoč krizi i konstantnom padu standarda, u Hrvatskoj "niču" novi trgovački lanci. Jedan takav prije dva mjeseca je otvoren u zagrebačkom kvartu Vrbani, jedan se gradi u Buzinu, a sredinom sljedeće godine svoja vrata bi na istoku grada trebao otvoriti i trgovački centar lanca IKEA. Šoping-meke se grade i u drugim trgovačkim gradovima.
"Jasno je da u Hrvatskoj ima previše šoping-centara. Otvaranje novih se kosi sa zdravim razumom. Čemu sve to?", pita se Jeger, ističući da su se neki "zaigrali", a u prilog tome ide činjenica da neki šoping-centri zjape poluprazni.
Kriza srezala promet za 30 posto
Kad je u pitanju promet u trgovačkim centrima ostvaren u prvih devet mjeseci ove godine, brojke su vrlo slične onima iz istog razdoblja u 2012. Ako se promet koji danas ostvaruju trgovci tekstilom i obućom usporedi s godinama prije krize, on je u prosjeku manji od 25 do 30 posto.
Zatvorene trgovine prizor su na koji se može naići u svakom trgovačkom centru, ali i u središtu Zagreba. Trgovci sve teže preživljavaju, posebno mali koji su primorani na borbu s velikim svjetskim lancima na ne baš velikom hrvatskom tržištu.
"Mali trgovci, oni koji imaju dva-tri prodajna mjesta, još ako su u nekom trgovačkom centru, nemaju šanse da prežive", kaže Jeger.
Ulazak u EU, dodaje, nije donio ništa novo.
"Ništa se bitno nije dogodilo. Iako se najavljivao dolazak novih zakupaca ulaskom u EU, izostao je. Može se govoriti tek o pojedinačnim ulazima u neke trgovačke centre", kaže Jeger.
Uz manjak kupca, ono što najviše muči zakupce u trgovačkim centrima jesu visoke cijene najma. Ne samo da se nisu smanjile, nego, ističe Jeger, užasno je pojačan pritisak na rokove plaćanja najma, što je u kombinaciji s novim mjerama Ministarstva financija dodatno otežalo situaciju brojnim trgovcima.
Ništa bez relaksacije potrošača
U razdoblju recesije potrošačke navike prilično su se promijenile – kupci su na oprezu. Hoće li se skoro početi mijenjati?
U trećem kvartalu 2013. zabilježen je blagi rast prometa trgovine na malo, no za to su zaslužni učinci fiskalizacije, a ne poboljšanje gospodarske situacije koja jedina može dovesti do relaksiranja potrošača.
"Mali pomak prema gore se vidi. No, ne bih se kladio da će se do kraja godine dogoditi rast. Što se tiče 2014., teško je bilo što reći", suzdržan je Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima.
