U ovom trenutku, kako doznajeJutarnji list, traži se prostor za uštede, koje će proračunsku konstrukciju za 2015. učiniti koliko-toliko održivom. No, u Banskim dvorima zasad ne izlaze s informacijama na kojim će stavkama štedjeti.
Na redu agencije i javne tvrtke
Ono što je u ovom trenutku izvjesno, to je da bi se značajnije uštede, osim kroz bolji nadzor potrošnje, trebale postići na izdacima za agencije i javna poduzeća, čiji proizvodi i usluge državu godišnje stoje po nekoliko milijardi kuna. Najavu rezanja upravo tih stavki nedavno je dao i sam ministar financija Boris Lalovac, a ista je informacija potvrđena i od drugih sugovornika iz Vladinih krugova.
''Vjerujem da bismo na stavkama materijalnih rashoda i troškova za intelektualne i druge slične usluge u sljedećoj godini mogli uštedjeti 500 do 700 milijuna kuna'', rekao je izvor iz Vlade.
Prema neslužbenim informacijama, na tim se stavkama planiraju rezovi od 10 do 12 posto. Pritom naši sugovornici kao najizglednije ‘kandidate’ za rezove spominju APIS IT, koji se nedavno našao u fokusu interesa javnosti zbog zapošljavanja po stranačkim i nepotističkim linijama, ali i Finu i AKD. Pritom valja reći da su sve tri agencije već u ovoj godini dobile manje novca nego u prošloj.
U uvjetima sve manje raspoloživa novca za financiranje nabujalih proračunskih rashoda, država ni nema puno izbora. Pogotovo što uštede od nje pošto-poto traži i EU, koja nas je već u prvoj godini članstva u EU uključila u Proceduru prekomjernog deficita (EDP).
Na 'tapeti' i HEP, Narodne novine, Zagrebački holding
No, stezanje remena, kažu naši izvori iz Vlade, trebalo bi zahvatiti i dobavljače roba i usluga, kojima je država važan klijent, a proračunski novac značajan izvor prihoda.
Tako bi se u sljedećoj godini manje proračunskog novca trebalo sliti i u blagajne javnih, ali i privatnih poduzeća, što je izravna posljedica nastavka rezanja materijalnih troškova. Među gubitnicima bi se, primjerice, trebali naći HEP, kao i Narodne novine, ali i Zagrebački holding.
Prema dostupnim informacijama, država ni u sljedećoj godini ne planira veće uštede na stavkama plaća. Rashodi za zaposlene, doduše, trebali bi se donekle smanjiti, ali ponajprije zbog rezanja brojnih dodataka.
''COP nam je tu važan instrument. No, bojim se da je kod plaća prostor za uštede mali'', kaže izvor iz Vladinih krugova. Time se na potvrđuju upozorenja neovisnih ekonomista, koji ističu kako će fiskalnu konoslidaciju u Hrvatskoj teško biti provesti bez značajnijeg zadiranja u rashodnu stranu proračuna, posebno u stavke plaća i socijalnih davanja. No, tako nešto opet traži reforme za koje je malo vjerojatno da će se dogoditi u izbornoj godini.
