Slabu kunu i intervencije HNB-a da održi njezinu stabilnost grupa ekonomista predvođena Ivom Lovrinovićem i Dragom Jakovčevićem s Ekonomskog fakulteta iznova je iskoristila za napad na HNB, guvernera Rohatinskog i monetarnu politiku. Oni se već dulje vrijeme zalažu za deprecijaciju kune, a ističu i potrebu vođenja drugačije monetarne politike. Ovdje valja pripomenuti kako je Ivo Lovrinivić već prije pet godina otvoreno pokazao interes za čelno mjesto u HNB-u.
S obzirom da bi slabljenje kune prije svega bilo novi teret za građane, druga skupina ekonomista, koji podržavaju politiku HNB-a, pita kome je i zašto u interesu slabljenje kune i preokret u monetarnoj politici, koja je jedina godinama ekonomiju održavala stabilnom.
Evo najvažnijih deset razloga protiv slabljenja kune koje je za Večernji list iznio Ante Žigman, član Uprave Partner banke:
1. Povećava otplatu kredita stanovništva i poduzeća Deprecijacija kune bi povećala rate kredita vezanih uz euro. Primjerice, mlada obitelj koja je podigla dugoročni stambeni kredit s mjesečnim anuitetom od 500 eura morala bi zbog deprecijacije od 10 posto platiti 380 kuna više za ratu stambenog kredita.
2. Povećava uvozne cijene, što uzrokuje inflaciju i povećanje troškova poduzeća Slabljenje domaće valute značilo bi i više cijene na policama trgovina, više troškove repromaterijala za proizvođače, više cijene benzina... scenarij koji nas vodi u spiralu inflacije iz koje je Hrvatska izišla prije 15 godina.
3. Smanjuje štednju u kunama Kuna je u kratkom razdoblju ponovno neatraktivna valuta. Samo je posljednja deprecijacija od 5 posto u posljednja tri mjeseca donijela ogromnu konverziju štednje stanovništva iz kune u euro.
5. Povećava porezni teret i vodi u inflacijski porez Kroz povećanu vrijednost uvoza zbog višeg tečaja eura, PDV koji se obračunava pri uvozu automatski je veći, pa prema tome deprecijacija oporezivanjem dodatno povećava cijene i ubrzava inflacijsku spiralu.
4. Deprecijacija smanjuje realni dohodak stanovništva jer je većina troškova i obveza indeksirana u stranoj valuti Zbog deprecijacije kune bi većina trgovaca povećala svoje cijene – raste im uvozna cijena. Smanjivanje realnog dohotka znači smanjenje standarda i siromašnije građane.
6. Utječe na neatraktivnost kunskih vrijednosnih papira (dionice/obveznice/komercijalni zapisi) i usporava oporavak burze Uza znatan pad cijene dionica u posljednjih godinu dana, njihova bi vrijednost bila još manja zbog deprecijacije kune.
7. Povećava kunsku protuvrijednost vanjskog duga kao udjela u BDP-u Vanjski je dug dosegnuo 45 milijardi eura, što bi uz deprecijaciju na 8 kuna pridonijelo povećanje za 31,4 milijarde kuna. Kada se to podijeli s BDP-om, dobivamo vanjski dug veći 9,4%, mjereno udjelom u BDP-u.
8. Deprecijacija smanjuje vrijednost potraživanja poduzeća Poduzeće koje izda račun u kunama, a neka mu velika kompanija jednostavno ne želi platiti, ima sve manju realnu vrijednost potraživanja zbog deprecijacije i posljedično inflacije. To se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća koja imaju potraživanja od velikih tvrtki koja najčešće ne plaćaju na vrijeme.
9. Pridonosi nepovjerenju investitora u sposobnost otplate dugova Zbog smanjenja realne vrijednosti domaćeg proizvoda povećat će nepovjerenje investitora u domaću ekonomiju jer je realni domaći proizvod nužan za otplatu dugova.
10. Deprecijacijom svi u konačnici gube i ona vodi u još dublju recesiju Deprecijacijom se otvara spirala međuovisnosti inflacije, troškova i tečaja, što prema hrvatskom višegodišnjem iskustvu iz 80-ih i 90-ih vodi u recesiju koja bi u ovim međunarodnim okolnostima bila najdublja dosad, a to u konačnici vodi u neželjenu višegodišnju depresiju, navodi Večernji list.
Vezani članci:
arti-201011250872006 arti-201012020052006 arti-201004210609006
