Kao posljedica toga, velik je broj osoba koje su prekidale ili kasnije započele školovanje zbog zdravstvenih ili financijskih razloga, kao i onih koji su završili prekvalifikaciju, pa čak i doktorat u želji da sebi i svojim obiteljima osiguraju bolje uvjete života, a više nemaju pravo na stručno osposobljavanje, piše Glas Slavonije.
Oni ne mogu steći radno iskustvo u struci i položiti stručni ispit kojim bi završili svoj obrazovni proces i osigurali si mogućnost rada u struci, čak ni kada je riječ o deficitarnim zanimanjima. Istovremeno, od 47 tisuća nezaposlenih s manje od godine radnog staža, čak 22 tisuće njih ima više od 29 godina, dok se 18,5 posto iznosa koji se na realizaciju SOR-a treba potrošiti do kraja 2018. godine, financira iz Inicijative za zapošljavanje mladih.
Zrinka, Sena i Marija trenutačno su dio poveće skupine obrazovanih građana koji sjede kod kuće sa samo dva izbora pred sobom: postati socijalni slučaj ili dio rastuće emigracije.
Tri primjera
Zrinka Josipović (32), diplomirana inženjerka građevine odradila je tek jednu od dvije za njenu struku tražene godine stručnog osposobljavanja. Drugu nije uspjela budući da su joj djeca u vrijeme kad je to mogla bila dojenačke dobi. "Sad sam u pat poziciji. Bez dvije godine stručnog osposobljavanja ne mogu položiti stručni ispit i dobiti licencu za rad, a bez stručnog ispita nitko me neće zaposliti, jer svi imaju na raspolaganju stotine mlađih od 30 kao besplatnu radnu snagu. Ludim svaki dan kada pregledavam oglase za posao. Za sve poslove za koje sam kvalificirana traže se stručno osposobljavanje. Imam obitelj, moram, želim raditi", kaže Zrinka koja sada traži posao bilo gdje.
Osječanka Sena Pavetić (31) je fizioterapeutkinja, no do 28 svoju je mladost posvećivala profesionalnom sportu i bila je u košarkaškoj reprezentaciji. Nakon toga završavala je studij i na posljednjem semestru shvatila da ju je država ostavila na cjedilu. "Diplomirala sam i sada sjedim kod kuće, bez posla, bez primanja. Veliko je to razočaranje. Sama sam si platila studij. Fizioterapija je postala moja ljubav, nešto u čemu sam dobra i što je trebalo biti moja budućnost", kaže Sena dodajući kako prema svojoj struci mora početi s radom u pet godina nakon diplome. Ističe da neće čekati te da će se odlučiti za inozemstvo.
Marija Jacek (37) prvo je radila kao trgovkinja, potom se o državnom trošku prekvalificirala za njegovatelja, a onda o vlastitom za farmaceuta. "Prema odrednicama za moju struku trebala bih devet mjeseci stažirati u ljekarni, tri mjeseca u laboratoriju, a onda i položiti stručni ispit. No, trenutačno niti se mogu stručno osposobljavati, niti položiti ispit. Prekvalifikaciju sam započela kada stručno osposobljavanje nije imalo dobno ograničenje, a završila sam nakon što je doba granica postavljena na 30 godina. Osjećam se prevareno", kaže nesretna žena koja državi poručuje da moraju riješiti problem ljudi koji su se doškolovavali na ppoziv države, a kojima se to sada osvećuje.
