Iznoseći svoje teze guverner Rohatinski je poslao jasnu poruku novom predsjedniku. Imena nije navodio, no jasno je da mu je namjera bila odaslati poruku novom predsjedniku Ivi Josipoviću, ali i odlazećem Stjepanu Mesiću, čije su gospodarske akcije više puta mogle završiti pogubno da nije bilo brzih Vladinih spasilačkih intervencija.
Rohatinski je u svojoj "poslanici" upozorio da se nikada ne bi otkrili sumnjivi potezi menadžmenta u Podravki da je kompanija mogla servisirati svoje dugove.
Također, upozorio je da za razliku od uređenih zemalja, gdje se u pravilu posluje u skladu sa zakonom i gdje menadžeri državnih tvrtki moraju opravdati svoje rezultate, u Hrvatskoj se ponašaju kao da je novac poreznih obveznika nepresušan.
Kako piše Globus, a prenosi Jutarnji list, Rohatinski je, među ostalim, poručio i da država ne može biti odgovorna za poslovanje privatnih kompanija niti u vrijeme gospodarske krize ima novca za njihovu sanaciju.
Guverner procjenjuje da ćemo 'preživjeti' 2010. Zahvaljujući rezervama koje je HNB osigurao ranije, moći će se amortizirati današnji stupanj zaduženosti zemlje. Ali, ako se ne uspori ritam zaduživanja, HNB-u će se značajno smanjiti mogućnost pozitivnog utjecaja na ekonomsku politiku.
1. Unatoč Ustavom suženom manevarskom prostoru predsjednik može bitno utjecati na ekonomsku politiku. On međutim mora znati što želi i kako to provesti; ako to ne zna, a pokušava pomoći – opasan je.
2. Financijska kriza mnoge je zemlje pogodila teže nego Hrvatsku. Hrvatski realni sektor pogođen je padom izvoza i štednjom na domaćem tržištu. Proizvođači moraju shvatiti da je prošlo vrijeme domaće potrošnje s inokreditima.
3. Građevinski sektor dobar je primjer loše prakse koja se temelji na rastu financiranom novcem poreznih obveznika.
4. Menadžeri koji su danas u zatvoru nisu napravili ništa različito od onoga što rade posljednjih 20 godina, samo što se to u razdobljima kada je bilo novca lako moglo učiniti nevidljivim.
5. Oblik vlasništva manje je važan od odgovornog ponašanja vlasnika. U hrvatskom državnom sektoru zasad se teško može govoriti o odgovornom vođenju kompanija i teško je očekivati značajne promjene bez promjene mentaliteta.
6. (Spasiteljski) fond koji bi se financirao emisijom svježeg novca iz primarne emisije velik je rizik za središnju banku. Ne usmjeri li se taj novac u proizvodnju, potrošnja će povećati potražnju za devizama, kuna će se naći pod pritiskom. Da bi cijela priča uspjela, treba nam veća koordinacija monetarne i fiskalne politike.
7. U Hrvatskoj je stvoreno pogrešno uvjerenje o svemoći države. Gospodarstvenici moraju biti svjesni da im nitko neće pomoći ako sami sebi ne znaju pomoći.
8. U bankama ima novca, ali u kriznim situacijama rizik je povećan i one nisu spremne ulaziti u potencijalno nesigurne poslove. Često su ekonomski jake države na sebe preuzimale dio rizika. Hrvatskoj državi danas je vrlo teško ulaziti u povećani rizik sa situacijom u kakvoj se nalazi proračun.
9. Hrvatska je visoko zadužena zemlja, no to ćemo i 2010. uredno otplaćivati i možemo to podnijeti. Važno je da se relativna inozemna zaduženost dalje ne povećava.
Prethodni članci:
arti-200912180596006
