U ministarstvu "dr. Stečaja", Slavka Linića, priznaju da su i pomalo preplašeni zbog odmrzavanja, jer su analizom poduzeća u blokadi utvrdili da su neka od njih i po 17 godina.
"Otkrili smo da su neka od njih varala ljude. Npr., deset godina su bili u blokadi i onda im odjednom narastu dugovi. Sustav nam je očito pukao, jer ljudi nisu znali da posluju s blokiranim tvrtkama", kažu u Ministarstvu.
Ipak, najveći dio duga nastao je nakon 2008. godine, kada je iznosio oko 10 milijardi. Najveći vjerovnici su država i banke, a i Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) će čistiti svoj portfelj. U fokusu je "vađenje" velikih pogona sa stotinama zaposlenih poput DIOKI-ja, Dalmacijavina, TŽV Gredelja, Konstruktora i tu će presudan biti poslovni plan poduzeća, u dogovoru s bankama.
Zakon o osobnom bankrotu i porez na imovinu
Dugovi će se pokušati svesti na realnu razinu, a ako se bude išlo u otpis, to će se voditi kao porezno priznat rashod i smanjit će poreznu osnovicu vjerovniku. U Ministarstvu navode da će sustavu nagodbi, koji kreće od listopada, asistirati i Zakon o osobnom bankrotu, koji tek treba donijeti dok bi u stimulaciji zadržavanja proizvodnje trebao pomoći i porez na imovinu, koji također treba sročiti.
"Mnoga su poduzeća propala zbog nekretnina. Ako netko bude morao plaćati na njih porez, razmislit će želi li ih", poruka je Ministarstva.
Prioritet su izvoznici koji očigledno imaju tržište.
Brze i bolne odluke
"Predstečajnu nagodbu vodi Fina. Poduzeće će se odblokirati kada dođe prinudni upravitelj. Njega će nadzirati nagodbeno vijeće s kojim moramo utvrditi koliko njih zbilja nešto rade, imaju li strojeve, radnike i mogu li se ubaciti u privredu. Odlučit će se o tome koliko ljudi mogu zadržati, koliko mora dobiti otkaz. Odluke će se donositi brzo i one će biti bolne", najavljuju u Ministarstvu.
Među tvrtkama, naime, ima i jako puno onih koje nemaju imovine i zaposlenih - fikusa.
Progon odgovornih u 'fikusima'
"Fikuse planiramo očistiti do kraja godine i to uspostavljanjem automatskog brisanja i bez mogućnosti žalbe. Tu se nalaze oko 22.000 tvrtki i oko sedam milijardi kuna. Ali, zbog toga će im možda izbrisati žiro račun u banci, ali to neće značiti njihovo brisanje s Fine. Ako je netko od odgovornih napravio zloporabu ili prebacivao imovinu, to će se vidjeti kroz arhivu porezne uprave, a i Državno odvjetništvo će proučiti povezana poduzeća", navode u Ministarstvu.
Kažu kako su svjesni da od takvih dugovanja neće država neće uspjeti dobiti svoj novac.
"Taj dug nije realan, a zasad nemamo zakonsku osnovu da ga otpišemo jer ga smatramo nenaplativim. Vjerojatno ćemo otpisati dvije trećine dugova", kažu u Ministarstvu.
Rokovi plaćanja
Kada se pomoću predstečajne nagodbe provede konsolidacija poduzeća, kontrolirat će se rokovi plaćanja i ići u sankcije.
"Nije se provodio zakon o rokovima plaćanja do sada. Sada je to nemoguće zbog svih dugovanja u sustavu. No, kada se to raščisti bit ćemo rigorozni", obećavaju u Ministarstvu. Hrvatski BDP u drugom kvartalu ove godine nije pao za 2,1, već za 2,2 posto. Državni zavod za statistiku danas je korigirao svoju izvornu procjenu, objavljenu krajem kolovoza.
Radi se o najvećem padu od drugog kvartala 2010. godine, kada je BDP pao za tri posto. U prvom kvartalu ove godine BDP je, podsjećamo, pao za 1,3 posto.
Sve komponente BDP-a u drugom kvartalu 2012. zabilježile su pad, navodi se u izvješću Državnog zavoda za statistiku. Izdaci za potrošnju kućanstva, što je najveća kategorija u BDP-u, pali su za 3,4 posto.
Smanjila se i potrošnja države, i to za 0,2 posto. Izvoz je u drugom kvartalu pao za 1,8 posto, dok je uvoz pao za 3,3 posto. U svim važnim djelatnostima zabilježen je pad: građevinarstvo za 10,9 posto, industrija za 5,9 posto, poljoprivreda i trgovina za tri posto.
