RBA smatra da je predloženo rješenje neprimjereno i pravno neodrživo. Nastoji se pogodovati što većem broju dužnika, a time i onima koji su dovoljno imućni da otplate kredit sukladno ugovoru, kao i onima koji su kredit koristili za kupnju luksuznih dobara i za investicije.
Pravno je neodrživo zato što je u suprotnosti s ustavnim odredbama o trodiobi vlasti, jednakosti svih pred zakonom te zaštiti privatnoga vlasništva”, odgovorili su Slobodnoj Dalmaciji iz RBA banke na pitanje o tome kako komentiraju Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.
U Erste banci smatraju kako bi zakon, ako u konačnici stupi na snagu u ovom obliku, prema njihovom mišljenju "bio u suprotnosti s pravnim okvirom RH i Europske unije".
"Iz tog razloga smatramo da još uvijek postoji prostor za konstruktivni dijalog s ciljem postizanja pravednog, pravno utemeljenog i održivog rješenja, koje bi vodilo računa o jednakoj poziciji svih korisnika kredita, neovisno o valuti uz koju je kredit vezan”, navodi se u odgovoru Erste banke.
"Banka će poduzeti sve pravne radnje da zaštiti svoju imovinu"
Splitska banka Societe Generale tvrdi da im je Zakon "kao takav neprihvatljiv jer ne uvažava ni jedan od sljedećih glavnih principa: uvažavanje socijalnih različitosti dužnika; pravnu održivost, te izostanak podjele troškova između raznih dionika". Kažu i kako je sada prerano govoriti o eventualnim tužbama, no ističu kako će "banka poduzeti sve pravne radnje koje su joj na raspolaganju kako bi zaštitila svoju imovinu".
Neslužbeno se može doznati da banke planiraju, podizanje pokretanja ocjene ustavnosti ne samo ove zakonske izmjene, nego i prethodne dvije Vladine odluke koje se tiču problematike “švicaraca”, a to su zamrzavanje tečaja na 6,39 kuna i fiksiranje kamata na kredite u francima na 3,25 posto.
Uz to postoji i neslužbena najava da će banke majke domaćih banaka iz Austrije, Italije i Francuske pokrenuti proces pred arbitražnim međunarodnim sudom zbog zadiranja u ugovorne odnose i kršenje međunarodnih propisa, piše Slobodna Dalmacija.
Podsjetimo, neslužbene procjene iz banaka govore o tome da bi se konverzijom moralo otpisati oko 8,5 milijardi kuna glavnice, dok su procjene HNB-a 5,5 do šest milijardi kuna, a neslužbena procjena Ministarstva financija oko četiri milijarde kuna. To znači da bi banke, kada bi dobile tužbe, mogle natrag dobiti oko 10 milijardi kuna (uključujući prethodne dvije mjere) s pripadajućim kamatama.
Slobodna Dalmacija/Danas.hr
