Cijene najosnovnijih životnih namirnica, poput mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, šećera, voća, povrća, već su porasle, neke čak i više od 50 posto, iako su nas trgovci uvjeravali da poskupljenja neće biti.
Tako je, primjerice, kilogram mrkve skuplji u prosjeku za 54,28 posto u odnosu na stanje prije mjesec dana, zeleni kupus 35,90 posto, naranča 30,68 posto, pokazala je analiza cijena portala supermarketi.info.
Trendovi pojeftinjenja toliko su beznačajni da ih skoro nije potrebno posebno niti navoditi. 'Posrećilo' se tek onima koji žive od tjestenine, salame i nekih gaziranih napitaka.
Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da je velika većina poskupljenja neutemeljena, te da rast cijena u Hrvatskoj nije uzrokovan višim cijenama sirovina i povećanom potrošnjom na velikim svjetskim tržištima koja se oporavljaju od krize.
"Čim se kod nas progovorilo o izlasku iz krize, krenule su i priče o poskupljenjima. To je jedan razlog, a drugi je djelo lovaca u mutnom koji su priliku iskoristili i 2007. i 2008., ali tada je gospodarstvo bilo u drugoj situaciji", kaže Sever i podsjeća da sada gorivo plaćamo kao u ljeto 2008. godine kada je barel nafte stajao 150 dolara.
Sve ovisi o političarima
"Podizanje cijena u uvjetima povećane potrošnje je čista manipulacija", smatra Sever i ističe da u situaciji kad sve veći broj građana ostaje bez posla i kada su plaće i mirovine zamrznute, ne bi smjelo doći do poskupljenja. Sindikalni šef smatra da odgovornost leži na političarima na državnoj i lokalnoj razini, o kojima, kako kaže, ovisi sve, pa i cijena vode.
"Oni koje se odluče na dizanje cijena izlažu se riziku da građani odu negdje drugdje kupovati. Njihove proizvode će u košarici zamijeniti neki drugi, čije cijene neće rasti. Proizvode i proizvođače koji budu dizali cijene treba bojkotirati", kaže Sever.
Bojkot je moguće sredstvo borbe protiv poskupljenja u slučajevima u kojima imamo izbor kupiti ili ne kupiti određeni proizvod, no udar na novčanike nećemo moći sasvim izbjeći. Zbog novih zakonskih rješenja i uvođenja fiksnih naknada, sigurno je da će, naime, poskupjeti voda, i to već do početka travnja. Ponegdje moguće i do 100 posto. Izbora nemamo i kad je u pitanju gradski prijevoz. Zbog rasta cijena neki su već podignuli cijene putnih karata i pokaza, a s obzirom da se predviđa kako će u prvom dijelu godine litra benzina prijeći granicu od 10 kuna, malo je vjerojatno da to neće učiniti i drugi.
Cijene prehrambenih proizvoda u 2010. u eurozoni su rasle za 2,2 posto, a u Hrvatskoj 1,1 posto. Ova godina donosi nam višu stopu inflacije, ali nema dramatičnog rasta, uvjeravaju upućeni. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, predviđa na godišnjoj razini prosječni rast cijena od 2,5 posto, što će, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, biti nešto više u odnosu na rast u eurozoni.
"Uz nepovoljne uvjete na tržištu rada i zamrzavanje mirovina, rast cijena prehrambenih proizvoda i komunalnih usluga dodatno će ugroziti standard građana i smanjiti potrošnju. Također, rast cijena ublažit će pozitivne efekte ukidanja kriznog poreza i u konačnici usporiti gospodarski oporavak", kaže Šantić.
Uz pretpostavku da ćemo u izbornoj godini biti pošteđeni dizanja cijena plina i struje, Šantić ocjenjuje da veća poskupljenja i rast cijena iznad 3 posto, trebamo očekivati u 2012.
Vezani članci:
arti-201101110511006 arti-201101200050006 arti-201101190078006 arti-201101240216006
