Prvi rezultati istraživanja govore da nam zdravlje, obitelj i prijatelji te zadovoljstvo osobnim razvojem podižu opću razinu NIS-a, a spuštaju je zadovoljstvo trenutnom i budućom životnom situacijom, te ekološko ponašanje.
"Ekonomija, kako je shvaća časopis Banka, Hendal i Allianz Zagreb, ali i sve više intelektualnih i političkih krugova u svijetu, kompleksna je struktura koja se ne izražava samo u financijskom rezultatu (plaće, dobiti, BDP ili sl.) nego i u cijelom nizu ostalih pokazatelja: zadovoljstva građana u odnosu na sigurnost posla i obitelji, zaštitu bolesnih, siromašnih, okoliš, osjećaj sreće. Neki od tih pokazatelja čine komponente Nacionalnog indeksa sreće dugoročnog projekta koji će problematizirati one aspekte hrvatskog društva koji ključno utječu na sreću, zadovoljstvo i kvalitetu života", rekao je Željko Ivanković, glavni urednik Banke, na prezentaciji projekta Nacionalni indeks sreće u srijedu u Zagrebu.
Istaknuo je kako je riječ o prvim rezultatima, a da će trebati najmanje godinu dana, kako bi se dobila prva slika života u Hrvatskoj.
Dosadašnji rezultati ispitivanja kvalitete života u Hrvatskoj govore o granici iznad koje se povećanje prihoda malo i nikako ne odražava na povećanje sreće i zadovoljstva, odnosno da je to Hrvatima mali dobitak na dnu ljestvice potreban da ukupno zadovoljstvo sreće.
Nasuprot općem zaključku da su bogatiji ipak sretniji, evidentno je kako je rast BDP-a u posljednjih pedesetak godina nije reflektirao i odgovarajućem rastu sreće. Niti jedno ozbiljno istraživanje ne dovodi u pitanje snažnu pozitivnu korelaciju materijalnog bogatsva i subjektivnog osjećaja sreće, pa tako i NIS, ali ukazuje da na blagostanje zemlje osim materijalnih faktora utječu i subjektivni osjećaji zadovoljstva i sreće kvalitetom života stanovnika.
U projekt su uključeni i znanstvenici koji NIS analiziraju u kontekstu ekonomskih i društvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Tako je Ivo Bićanić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ukazao na značaj BDP-a, brojčanog izraza ekonomskog rasta kao mjerila uspješnosti u globalnom gospodarstvu. Istaknuo je kako su ekonomisti skeptični kada su pitanju istraživanja, jer su ima važne "tvrde varijable", ali vjeruje da će NIS sigurno biti rudnik vrijednih informacija, pogotovo ako istraživanje postane svima dostupno.
Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smatra da je projekt važan jer će se fokus vratiti na život pojedinca. Sporno mu je što je jedna od komponenta istraživanja "procjena općeg zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine".
"Sreća se uglavnom odnosi na ono što je bilo, ono što danas. Ono što osjećamo je subjektivni odraz jedne prošlosti", rekao je Puhovski.
Sretni ljudi su produktivniji
O važnosti sreće u životu pojedinca govorila je Majda Rijavec, profesorica psihologije i predsjednica Hrvatske mreže pozitivne psihologije.
Sretni ljudi bolje misle, produktivniji su, sreća poboljšava međuljudske odnose i zdravlje, a podjednako su sretni muškarci i žene, kaže Rijavec. U bogatijim zemljama žive sretniji ljudi, ali isto tako, ističe Rijavec, nakon određene razine novac toliko ne utječe na zadovoljstvo pojedinca.
Istraživanja pokazuju da su manje sretni ljudi koji si za životne ciljeve postave novac, status i izgled, a više sretni oni kojima su prioriteti obitelj, prijatelji i pomaganje drugima.
Rijavec je navela da Danska već godinama slovi za zemlju u kojoj žive sretni ljudi. Sreću i zadovoljstvo pruža im financijska sigurnost, socijalna i pravna država, male razlike u bogatstvu, niska stopa kriminala, 50 godina mira, niska usmjerenost na novac, status i imidž, a visoka usmjerenost na obitelj prijatelje i izazovan posao.
Važno je zanti, zaključila je Rijavec, da je sreća urođena. Četrdeset posto potječe iz gena, a na onih 60 posto trebamo sami poraditi.
Prethodni članak:
arti-201004020232006
