Na sedmom javnom predavanju časopisa Banka izlaganje je održao Andreas Haack, stalni zamjenik njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj i voditelj odjela za gospodarstvo, koji je najavio Njemačko-hrvatski gospodarski forum koji će se održati 15. i 16. lipnja.
Njemačka je i u krizi uspjela zadržati nisku stopu nezaposlenosti zahvaljujući mjerama vlade koje su, osim na tržište rada, bile usmjerene i na održavanje autoindustrije i poticanje građevinarstva, istaknuo je Andreas Haack, stalni zamjenik njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj i voditelj odjela za gospodarstvo, na javnom predavanju časopisa Banka u Profil Megastoreu.
Kriza je snažno pogodila njemačko gospodarstvo pa je mnoge banke koje su bile aktivne na američkom tržištu vlada morala spašavati. Tako je ubrizgala novac i pružila potrebne garancije hipotekarnoj banci Hypo Real Estate koja je bila najsnažnije pogođena. Time je spriječen domino efekt koji je mogao nastupiti i pokositi druge banke te ostatak njemačkog gospodarstva. Hypo Real Estate spašena je garancijama od 80 milijardi eura i ušla u vlasništvo države, no i drugim privatnim bankama pružena je pomoć, poput Commerzbanke, kazao je Haack.
Konsolidacijom bankarskog sektora spriječena su daljnja propadanja u drugim sektorima gospodarstva pa je sljedeća mjera bila ona klasična - intervencija na tržištu rada. O uspješnosti primijenjenih mehanizama govori podatak da je stopa nezaposlenosti ostala na 8 posto tijekom prošle godine, dok je sada povećana za 1 posto. To smo postigli, kaže Haack, strukturalnim promjenama koje smo pripremali već nekoliko godina.
Riječ je o nepopularnim mjerama koje su bile nužne, poput uvođenja fleksibilnosti rada, podizanja kvalifikacija radne snage te neki drugi instrumenti s kojima su se složili i sindikati koji su smanjili svoja očekivanja oko podizanja plaća.
Tijekom zadnje dvije godine uvedene su kompenzacije za skraćeno radno vrijeme kako bi se spriječila otpuštanja. Radnici bi radili pola radnog vremena, budući da su kompanije imale manje narudžbi, a razliku u plaći pokrilo je osiguranje za nezaposlene. Tako radnici nisu imali manje novca i mogli su nastaviti s potrošnjom na jednakoj razini kao i prije krize. Naravno, ta je mjera skupa, državu je koštala oko 6 milijardi eura u prošloj godini. Treća mjera koju je poduzela Njemačka su subvencije u autoindustriji. Tako je s 2500 eura subvencionirala kupca automobila koji će svoj automobil (stariji od 9 godina) zamijeniti novim. To je stimuliralo rast proizvodnje i prodaja automobila je porasla. Prošle je godine prodano 2 milijuna automobila, a ove se očekuje pad prodaje, budući da ti mehanizmi nisu više na snazi.
Haack se osvrnuo i na prošlotjedni dogovor o pomoći Grčkoj od Europske investicijske banke (EIB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Pomoć Grčkoj primjer je solidarnosti Europske unije, a daljnji razvoj situacije, kao i uspješnost upotrebe te pomoći, teško je predvidjeti, kaže Haack.
Grčka je stres-test za EU. Odlučujući trenutak bila je prošla nedjelja, kada su EIB i MMF odlučili odobriti Grčkoj 45 milijardi eura pomoći. Ponuda vrijedi tri godine i vidjet ćemo kako će se razviti situacija, hoće li se smanjiti deficiti i stimulirati gospodarski rast.
Prigodu za početak još jednog "novog doba" Haack vidi u suradnji Hrvatske i Njemačke, za što će obje zemlje imati priliku 15. i 16. lipnja tijekom održavanja Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma. Njemačka smatra da je to prigodan trenutak za održavanje ovakvog skupa, budući da će Hrvatska ući u Europsku uniju vrlo brzo, a kroz šest panela nizat će se teme kooperacije, infrastrukture, poljoprivrede i energetike.
