Otkako je izbila pandemija mnogobrojni građani u Hrvatskoj i šire, pogotovo u vrijeme lockdowna okrenuli su se prirodi. Taj trend se nastavio, a nakon izbijanja rata u Ukrajini i iz straha od nestašice hrane povećano je zanimanje i za poljoprivredna zemljišta. A njihova cijena u značajnom je porastu. Prema Agenciji za promet poljoprivrednim zemljištem prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru iznosi 3.325 € za oranice, 1.832 € za livade, a za pašnjake 1.791 €. Cijena za kontinentalni dio Hrvatske je oko 3% niža od prosjeka, dok je za Jadranski dio Hrvatske dvostruko veća od prosjeka.
Slična situacija je i u Srbiji. Kako piše Kurir, najskuplje zemljište u Srbiji od šest hektara prodano je za milijun eura. Zašto raste cijena oranica i tko ih kupuje govorio je konzultant za nekretnine Nikola Đuratovć.
Država dobro riješila problem
"Ono što je jako važno napomenuti je da poljoprivredno zemljište od javnog interesa za našu zemlju, a vi kao pojedinac ako ste ga odlučili kupiti ne želite ga sada obrađivati nego u budućnosti onda se može dogoditi da država trećem licu da zemljište i da vi primate zakupninu. Država je to dobro uredila, da ne može svatko kupovati zemljište i ostaviti da s vremenom propada", započeo je i nastavio.
"Prema učešću broja nekretnina to je 13 posto, znači na 100 nekretnina, 13 je bilo po pitanju poljoprivrednog zemljišta. Selo je lijepo, svi mi volimo da odemo na selo međutim trend jeste da sela kod nas izumiru ali u svijetu je drugačije. Bill Gates je u svijetu postao najveći veleposjednik zemljišta u Americi što osobno ali i preko svoje firme, kupio je preko 250.000 hektara obradivog zemljišta. Ta tendencija prelazi polako i kod nas, imate IT firmu koja je prodala svoj biznis, i kupila par tisuća hektara u okolini Zrenjanina. Druga IT firma je također uradila istu stvar ali u okolini Inđije", kazao je.
Investicija
"Sada je najveći trend da kupite par hektara i sadite borovnicu, aroniju čak u zadnje vrijeme lješnjak. Ono što naši ljudi odavno sade su kupine i maline. Sama kupovina tog zemljišta je da kažemo jedna vrsta investicije. Za pravi zasad borovnice i aronije po hektaru biste morali izdvojiti 50.000-60.000 eura po hektaru. Ljudi se odlučuju za taj vid proizvodnje zato što u početku imate veće troškove ali onda imate male troškove održavanja i jako brzo može doći do isplate investicije", dodao je.
"Imate dosta ljudi koji nemaju toliko novca da kupe kuće i stanove ali imaju ušteđevinu 10.000, 20 000 ili 30.000 eura. Zato se odlučuju za seoska domaćinstva sa zemljištem i jednog dana sanjaju da će tu napraviti svoj raj i pronaći oazu mira", zaključio je Đuratović.
