U odnosu na isto razdoblje lani, javni dug je veći za 20,8 milijardi kuna ili 7,8%. U usporedbi s veljačom dug opće države povećan je za 7,7 milijardi kuna odnosno 2,7% dok je u odnosu na kraj prošle godine zabilježio povećanje od 8,9 milijardi kuna (3,2%).
Preko 58% javnog duga na kraju prvog tromjesečja, odnosno 167,5 milijardi kuna odnosi se na unutarnji javni dug, dok se ostatak duga (121,1 milijardi kuna) odnosi na zaduženost prema inozemnim vjerovnicima.
Porastu javnog duga u prvom tromjesečju u odnosu na kraj prošle godine najvećim dijelom je doprinijela vanjska komponenta duga opće države s rastom od 6,4% ili 7,3 milijardi kuna, a najvećim je dijelom rezultat izdanja državne obveznice u ožujku u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria.
Javni dug mogao bi premašiti 90% procijenjenog BDP-a
U odnosu na prosinac prošle godine unutarnja komponenta javnog duga zabilježila je rast od 1,6 milijardi kuna (1,0%). S obzirom da je najveći dio javnog duga denominiran u eurima, aprecijacija domaće valute naspram eura (0,2% u odnosu na ožujak i prosinac prošle godine) svakako je pridonijela nižem iskazu javnog duga u domaćoj valuti.
Najznačajniji doprinos rastu javnog duga došao je od središnje države, koja u ukupnom javnom dugu čini udio od 98,3%. Dosegnuvši iznos od 284 milijardi kuna krajem ožujka, dug središnje države porastao je za 20,7 milijardi kuna u odnosu na ožujak prošle godine (rastući po stopi od 2,8% odnosno 7,9% na mjesečnoj i godišnjoj razini).
Prema našim očekivanjima, javni dug do kraja 2015. godine mogao bi premašiti razinu od 90% procijenjenog BDP-a. Osim toga, u skorije vrijeme su moguće i dodatne revizije javnog duga (prema metodologiji ESA 2010) koje podrazumijevaju proširenje statističkog obuhvata na dug poduzeća u državnom vlasništvu povezanih s lokalnim jedinicama, što će dovesti do ponovnog porasta iskazanog javnog duga.
Danas.hr
