Iako je riječ tek o načelnom razgovoru guvernera i ministra o određenoj razini tehničke suradnje, Slobodna Dalmacija doznaje da u HNB-u rade analizu upravljanja javnim dugom i da će o rezultatima ovisiti njihovi daljnji koraci.
Lalovac je navodno odlučno naumio izdvojiti upravljanje javnim dugom iz Ministarstva, a glavni razlog je nemogućnost zapošljavanja adekvatnoga stručnog kadra za taj posao.
Ogromne plaće
Naime, zakon limitira visinu plaće, a eksperti za javni dug ne bi radili za manju od 20 tisuća kuna neto, budući da financijski stručnjaci u privatnom sektoru imaju neto plaću od 30 do 50 tisuća kuna za tako sofisticirane poslove, pa ih je nemoguće “privesti” u Ministarstvo financija za 12.000 kuna.
Zato Lalovac želi posao "povjeriti" HNB-u. Ne uspije li - spreman je osnovati i malu agenciju koja bi se bavila samo upravljanjem javnog duga.
Takva agencija ne bi imala ovlasti određivati granice zaduživanja Vladi i javnim poduzećima, već bi postojeći i budući dug optimizirala raznim instrumentima na najbolju moguću razinu.
Jednostavnije, ako aktualni javni dug od 224 milijarde kuna ima kamatu od šest posto, zadatak menadžera bi bio smanjiti trošak tog zaduživanja. Primjerice, sniženjem stope na 5,5 posto - grubo rečeno - uštedjeli bi 1,1 milijardu kuna.
