Građani koji imaju stambene kredite u Zagrebačkoj banci, OTP-u i HPB-u, u kolovozu mogu računati na malo nižu ratu kredita. Riječ je o bankama koje se pri izračunu promjenjivih kamatnih stopa koriste Nacionalnom referentnom stopom, a ona u najnovijem krugu sniženja pada od 0,09 do 0,13-postotnih poena. Riječ je o sedmom sniženju kamatnih stopa unatrag tri godine koje su ovisno o valuti pale od od 1,35 do 1,98 postotnih poena.
Prema podacima HNB-a, oko 67 posto kućanstava ima kredit vezan uz promjenjivu kamatnu stopu, pri čemu je gotovo podjednako zastupljen broj onih koji su vezani uz NRS i uz euribor. A kako se očekuje njihov rast, a time i povećanje otplata kredita, HNB je pokrenula kampanju kojoj je cilj informirati dužnike o rizicima i potaknuti banke da im omoguće refinanciranje kredita i zamjenu promjenjivih fiksnim kamatnim stopama.
Domet središnje banke nije velik i uglavnom se svodi na preporuke bankama koje će uskoro i formulirati. No, poznato je da banke već godinama i nude takve mogućnosti. Financijski okretni klijenti itekako su ih dobro iskoristili.
U godinu dana dva puta refinancirao kredit
Klijent jedne banke ispričao je ovih dana da je najprije imao krediti u CHF koji je nakon konverzije postao eurski kredit. Prije godinu dana taj je kredit s kamatnom stopom od oko 5,5 posto refinancirao u kunski, s fiksnom kamatnom stopom od 4,5 posto. Međutim, nedavno je vidio da se banka počela reklamirati i nuditi još nižu kamatnu stopu, pa nije želio propustiti ni tu priliku. "Uzeti kredit s fiksnom kamatom ne znači da moraš do isteka kredita plaćati istu kamatnu stopu", pojasnio je jedan korisnik za Jutarnji list. Tako je on, nakon godinu dana, drugi put refinancirao kredit, ovaj put uz kamatnu stopu od četiri posto.
Kampanja HNB-a, prema svemu sudeći, trebala bi pomoći manje informiranim i upornim građanima, a od banaka se očekuje da svojim klijentima novu ponudu pošalju na kućnu adresu.
Prošli tjedan guverner HNB-a Boris Vujčić ugostio je predstavnike Udruge Franak koji su ga, prema riječima Denisa Smaje, upozorili "da je potrebna jača intervencija od preporuke". "To znači da treba iskoristiti sve moguće instrumente kako bi se natjeralo banke da svim dužnicima ponude trenutačne tržišne uvjete kamatnih stopa u novim kreditima, a najvažnije je da se ponudi onim dužnicima koji su kreditno nesposobni", pojasnio je Smajo.
Razlika između kamatnih stopa na prije ugovorene i nove kredite može biti i do dva postotna poena.
