NOVE ZEMLJE EUROPSKE UNIJE SVE SU BLIŽE ONIM BOGATIJIMA: /

No, Hrvatska nema previše razloga za radost, ni za nadu

Image
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Investitore kod svih novih članica EU najviše brine obrazovanje.

21.8.2019.
23:18
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
VOYO logo

Prema najnovijem mjesečnom izvješću Bundesbanka o napretku u procesu konvergencije „novih" zemalja istoka i jugoistoka prema „starim" državama Europske unije, razlika se stalno smanjuje. U analizi, koja osim Hrvatske obuhvaća i Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, ističe se kako je unatoč slabosti svjetske konjunkture tamo baš svugdje prošle godine ostvaren rast BDP-a koji u prosjeku u tim zemljama iznosi 4,3 posto.

Tako se te zemlje približavaju prosjeku EU-a, a kako prenosi DW, 2013. je on iznosio 41 posto, 2018. je pak bio 46 posto od prosječnog BDP-a po stanovniku u Europskoj uniji. Te brojke prevedene na ono što građanima tih zemalja, ali i njemačkom gospodarstvenicima koji su zainteresirani za njihova gospodarstva zaista nešto znače, naime, to pokazuje da se kupovna „novih" članica EU popela sa 67 posto na 72 posto prosjeka EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Statistika ne otkriva važne stvari

No ta statistika ne bi previše trebala radovati Hrvatsku. Prije svega jer su razlike među zemljama divovske. S jedne strane, relativna kupovna moć građana Češke i nešto slabije Slovenije je već gotovo na 90 posto razine EU-a, a s druge strane se kao negativan primjer navodi Hrvatska - od 2013. do 2018. postigla je najmanji rast relativnog BDP-a po stanovniku (s nekih 60 posto na oko 63 posto) tako da ju je pretekla i Rumunjska.

Drugi važan faktor je usporavanje rasta BDP-a u svim ovim zemljama zbog slabljenja konjunkture u najvažnijim gospodarskim područjima svijeta, kojeg Bundesbanka, kako sama navodi u izvješću, nije uzela u obzir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No zato nabrajaju i druge pokazatelje koji otkrivaju koliko su te zemlje pogodne za investicije, od kvalitete regulative, pouzdanosti pravne države te borbe protiv korupcije. Ni tu Hrvatska ne stoji baš sjajno, no za investitore kod svih novih članica EU najviše brine obrazovanje. Dok je prosjek ulaganja u znanost u EU-u oko 2 posto BDP-a, u tim zemljama je još od 2017. prosjek tek 1,2 BDP-a i moglo bi se reći kako nema naznaka da uopće postoji svijest koliko je to važno i za nacionalno gospodarstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo