Pad njemackog bruto domaceg proizvoda u drugom kvartalu, po prvi puta nakon vise od godinu dana, ponajvise je posljedica pada ukupnih kapitalnih investicija za 2,3 posto i gradevinskih ulaganja za 4,2 posto. Osobna i javna potrosnja ojacale su, pak, za 0,1 posto, dok je izvoz porastao 0,9, a uvoz 1,6 posto.

Pad investicija bio je ocekivan, nakon snaznog rasta u prvom tromjesecju kada je blaga zima omogucila vecu gradevinsku aktivnost. No, analiticari kazu i da je pad ulaganja posljedica napetosti u odnosima s Rusijom zbog krize u Ukrajini i sankcija koje su Europska unija i SAD uvele Rusiji, a Moskva odgovorila protumjerama.

Ukrajinska kriza

Pad ulaganja u tvornice i opremu za 0,4 posto posljedica je i ukrajinske krize te sankcija Rusiji. Kako je Rusija veliki njemacki trgovinski parter, dok potraznja iz clanica eurozone slabi, moguce je da ce zbog toga u drugoj polovini godine usporiti tempo rasta izvoza, kaze Thilo Heidrich, ekonomist u Postbank, koji ipak ocekuje blagu stopu rasta gospodarstva u trecem tromjesecju. Medutim, dio analiticara ocekuje nastavak slabosti u tekucem kvartalu. Tako Ifo institut procjenjuje da ce rast BDP-a u trecem tromjesecju biti 'blizu nuli', dok je DIW institut upozorio na opasnost od recesije, koja se definira kao pad gospodarstva dva tromjesecja zaredom.

Posljednji pokazatelji ne daju jasnu sliku. Povjerenje njemackih ulagaca palo je u kolovozu na najnizu razinu od 2012. godine, dok je raspolozenje poduzetnika oslabilo cetvrti mjesec zaredom. Doduse, izvoz i industrijska proizvodnja blago su porasli, no ostro su pale industrijske narudzbe.

Zbog toga je Bundesbanka porucila da sumnja u snazniji oporavak u drugoj polovini godine te da su njezine procjene rasta mozda preoptimisticne. U lipnju je Bundesbanka prognozirala rast gospodarstva u ovoj godini za 1,9 posto u odnosu na lani.