Mađarski MOL u objavljenoj izjavi ističe da u prošlogodišnjoj javnoj ponudi dionica Ine nije kupio ni jednu dionicu od hrvatske Vlade te da stoga ne može interpretirati izjave i napise o "prodaji" Ine.
"MOL je od Vlade Republike Hrvatske tijekom prošlogodišnje transakcije kupio 0, znači nula Ininih dionica, stoga ne može interpretirati izjave i napise o 'prodaji' Ine", izjava je Tamare Karagity iz međunarodnih komunikacija MOL Grupe.
U njenoj se pisanoj izjavi napominje da MOL s interesom prati razno razne političke izjave i napise u medijima, koji u puno slučajeva ne odražavaju prošlogodišnja događanja.
"MOL je dionice Ine u listopadu 2008. godine kupio u procesu javne ponude od više tisuća državljana i branitelja Republike Hrvatske ponudivši fer cijenu u koju je uključena premija i platio ih 2800 kuna po dionici. Cijena iz javne ponude uključivala je 1110 kuna premije u odnosu na cijenu iz inicijalne javne ponude (1690 kuna)", ističe Karagity.
Usporedbe radi, nastavlja Karagity, i u ponedjeljak je burza zatvorena s cijenom dionice Ine od 1681 kune te stoga dioničari koji su prihvatili ponudu MOL-a računaju s više od 65 posto premije.
"Ova transakcija odobrena je od strane Burzovne komisije i Bruxellesa, kao i Agencije za tržišno natjecanje uz uvjet da se izdvoji i proda maloprodajna mreža Crobenz. Ovaj transparentni proces i nije mogao teći drugačije s obzirom da je MOL dioničko društvo, te svaka transakcija koju provodi mora biti provedena uz izravnu komunikaciju i uključivati sve javnosti", ističe Karagity.
MOL, naglašava, odbacuje sve izravne ili neizravne napise koji, rekonstruirajući prošlost, pokušavaju prikazati aktivnosti kompanije u krivom svjetlu.
"Ove teorije zavjere podsjećaju na nedavna podmetanja i priče o tome kako MOL svoje dionice Ine prodaje Surgutneftegasu ili bilo kome drugome, pa i ovoga puta poručujemo da ovakve teorije nemaju veze s realnošću", zaključuje se u izjavi.
Hrvatska Vlada u priopćenju u povodu medijskih napisa o privatizaciji Ine podsjeća na javnu ponudu u kojoj je mađarski MOL prošle godine povećao svoj udio u Ini na 47,155 posto, ističe da MOL pritom nije stekao ni jednu dionicu u vlasništvu RH, te naglašava da je Vlada zadržala važnu ulogu u donošenju svih bitnih odluka o upravljanju Inom.
Vlada podsjeća da je Zakon o privatizaciji Ine donesen 28. ožujka 2002. godine (u mandatu Vlade premijera Ivice Račana), te je 17. srpnja 2003. godine sklopljen Ugovor o međusobnim odnosima dioničara kojim je MOL odmah stekao 25 posto plus jednu dionicu Ine te je omogućio MOL-u stjecanje novih dionica nakon pet godina od početka važenja Ugovora i definirao prava svake od ugovornih strana u odnosu na broj dionica.
"Ugovor iz 2003. godine omogućio je MOL-u stjecanje većeg udjela od Republike Hrvatske i promjenu odnosa u upravljanju", ističe se u priopćenju.
Podsjeća se da je MOL 5. rujna 2008. objavio ponudu za dobrovoljno preuzimanje dionica, te je od raznih dioničara po cijeni od 2800 kuna za dionicu platio i preuzeo 2.215.537 dionica.
Time je MOL stekao ukupno 47,155 posto ukupnog temeljnog kapitala Ine. 'Pritom MOL nije stekao ni jednu dionicu koja se nalazila u vlasništvu Republike Hrvatske te njezin udjel u temeljnom kapitalu Ine iznosi 44,832 posto', ističu iz Vlade.
Podsjećaju da je na javnu ponudu MOL-a, uz ostale privatne ulagače, reagirao Fond hrvatskih branitelja kojem je skrbnik, Erste-invest, predložio prodaju dionica Ine.
'Zbog visoke ponuđene cijene i osiguranja dovoljne likvidnosti Fonda, Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja je prijedlog prihvatio i donio odluku o prodaji dionica. Ispravnost odluke pokazuje i činjenica da cijena dionica Ine nikad poslije nije dosegla ni približnu razinu, te da se trenutno kreće oko 1685 kuna', navodi se u priopćenju.
Iz Vlade napominju da je promijenjeni odnos u strukturi temeljnog kapitala bio i razlog zbog kojeg se pristupilo sklapanju Ugovora o izmjenama i dopunama ugovora iz 2003. godine.
Tim se izmjenama i dopunama utvrđuju udjeli MOL-a i Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu Ine, te se mijenja broj članova Nadzornog odbora koji, podsjeća se, sada broji devet članova (Vlada RH tri člana, MOL pet članova i zaposlenici jedan član).
'Na zahtjev Vlade RH utvrđeno je da za zadržana pitanja mora glasati sedam članova Nadzornog odbora. To znači da se na taj način odlučuje o bitnim pitanjima kao što su prestanak bilo koje djelatnosti, nova zaduživanja, prodaja, zamjena ili prijenos nekretnina ili druge imovine, izmjene ili dopune Poslovnika o radu Nadzornog odbora i Uprave koji se odnose na upravljanje društvom i slično. Ugovorom je također utvrđeno da MOL bez suglasnosti Vlade RH ne može prenijeti dionice koje drži, založiti ih ili ih staviti pod hipoteku, odnosno, zadužiti ih', navodi se u priopćenju i ističe da je 'iz navedenog vidljivo da Vlada RH zadržava važnu ulogu u donošenju svih bitnih odluka o upravljanju društvom'.
Iz Vlade također ističu da je dodatak izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara omogućio Republici Hrvatskoj kupnju podzemnog skladišta plina po kupoprodajnoj cijeni od 514 milijuna kuna, koliko je iznosila i najniža procjena tržišne vrijednosti podzemnog skladišta plina.
'Tim je dodatkom također omogućeno da Republika Hrvatska u sljedećem razdoblju otkupi tvrtku-kćer Ine Prirodni plin d.o.o o čemu se još pregovara', zaključuje se u priopćenju Vlade koje je objavio vladin Ured za odnose s javnošću nakon što tijekom dana je dobio veći broj upita vezanih za postupak privatizacije Ine. (H)
Prethodni članci:
arti-200912080517006
arti-200912080417006
