Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Deru nas ovrhama 300 puta većim od dugovanja’

‘Zatrpani smo pritužbama na ovrhe, mjesečno ih zaprimimo barem 150. Ljudi uglavnom ne poriču dugovanja…’, kaže voditeljica splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača ističući visoke troškove ovrha, ali i problem ‘sjedanja’ na račun kojim se ugrožava egzistencija građana. No, lijeka za to, kaže, ima.

Slučaj Anđelke Marasović dokaz je da su troškovi ovrha u današnje vrijeme nerijetko i do dva ili tri puta veći od svote koju netko duguje. Njen dug za telekomunikacijske usluge, koji se odnosi na razdoblje od kolovoza do listopada prošle godine, iznosi 414,24 kune, no troškovi ovrhe dosegnuli su 1.217 kuna. Anđelka priznaje da dug nije sporan, ali navedene troškove, tvrdi, neće platiti.

Blokirano 165.000 računa građana

“Suprug mi je savjetovao da sve odmah platim jer on smatra kako se s rogatim ne isplati bosti, no ja sam toliko izrevoltirana da ću pravdu tražiti sudskim putem. U situaciji kad ljudi ne primaju plaće i žive od mizernih penzija, ‘derati’ ih na ovrhama koje su za 300 posto veće od glavnice jednostavno nije moralno”, prokomentirala je za Slobodnu Dalmaciju A. Marasović dodajući kako je prigovor na visinu troškova ovrhe već uputila.

Prema podacima iz Financijske agencije (FINA), trenutačno je raznoraznim ovrhama blokirano 165.000 računa fizičkih osoba, a do 30. lipnja na području Splita ovrhama se terete računi 2.353 tvrtki, te 1.765 obrta.

Prednjači HRT, a slijede telekomunikacijski operateri

“Zatrpani smo pritužbama o ovrhama, mjesečno ih zaprimimo barem 150, mahom od građana. Ljudi uglavnom ne poriču dugovanja, iako imamo i slučajeva gdje davatelj usluga i dalje šalje račune iako je korisnik s njim u međuvremenu raskinuo ugovor. To je pretežno slučaj s pružateljima telekomunikacijskih usluga. Prva na listi pritužbi u našem savjetovalištu, kad su u pitanju ovrhe, jest Hrvatska radiotelevizija, vjerojatno zbog vrtoglavih troškova ovrhe koje naplaćuju od HRT-a ovlaštena četiri odvjetnička društva. Drugi su mobilni operateri, a treće po broju pritužbi vezanih za ovrhe su banke”, pojašnjava Nela Kovačević, voditeljica splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača.

Kovačević tvrdi da se prisilna naplata ne smije ugroziti puku egzistenciju građana. No, navodi i da se to događa, jer dok se ovrhom smije “sjesti” na samo jednu trećinu plaće ili mirovine, dužnicima se sjeda na cjelokupan račun te im se time ne dopušta da raspolažu ostatkom svojih primanja.

Izlaz u otvaranju zaštićenih računa

“Jedini izlaz iz toga jest otvaranje drugog, zaštićenog računa na koji banka prebacuje prihod koji ne smije biti terećen ovrhom, ali i sva primanja izuzeta od ovrhe, a riječ je o porodiljnim naknadama, dječjem doplatku, naknadama za nezaposlene, primanjima po osnovi socijalne skrbi i slično”, kaže N. Kovačević dodajući da su imali i slučajeva gdje se ovrhama sjedalo i na porodiljne naknade.

Od siječnja do 16. kolovoza građani su otvorili ukupno 78.142 takozvana zaštićena računa kako bi mogli raspolagati novcem izuzetima od ovrhe.

Vezani članci:

arti-201108290023006
arti-201108170480006
arti-201108110340006

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr